Muškarci su ti koji naginju nevjeri i pornografiji, a žene ljubavi i romansi – često jest tako, ali ne mora biti. Nova istraživanja pokazuju da mnogi stereotipi o ljubavi nemaju utemeljenja.
Odmalena slušamo da u ljubavi nema pravila. U stvarnosti, uče nas da se u vezama treba ponašati ovako ili onako. Koliko je u ljubavi doista sve izvan kontrole, a koliko upravljamo mi sami? Naučnici koji izučavaju povezanost moždanih funkcija i ponašanja imaju nove spoznaje o ljubavi i seksu. Izložene su u knjizi ‘Prljave misli: kako naš mozak utieče na ljubav, seks i veze‘, a najzanimljivije zaključke citira Huffington Post.
Ljubav je osjećaj
Još u vrtiću nas uče da je ljubav u istoj kategoriji kao ljutnja, žaljenje ili iznenađenje. To je, kao, emocija. No svako ko ih je sve iskušao zna da ljubav baš nije tako trenutna i kratkotrajna kao bijes. Teško da je to isto. Naučnici imaju nove indicije da je ljubav lakše podvesti pod nagon – kao potrebu za pićem, hranom ili seksom.
Ljubav je vrlo intenzivno stanje: srce jače udara, dlanovi se znoje, zapadate u opsesivna raspoloženja. Helen Fisher, biologinja koja proučava ljubav na univerzitrtu Rutgers, pronašla je odvojeni sistem u mozgu koji kontrolišu romantičnu ljubav, dok odvojeni kontroliše seksualni nagon. Ovaj romantični odjeljak nije samo okrenut reprodukciji, nego da se vežemo uz druga ljudska bića.
Muškarci žele seks, žene žele veze
Ova teza traje otkako je svijeta. Muškarcima je samo do snošaja, žene žele duboke osjećaje. Uprkos tome što svako od nas zna desetke priča i anegdota koje se ne uklapaju u ovaj kalup, ipak ga redovno prihvaćamo. Ipak, proučavajući mozak naučnici su zaključili da je znatno više različitosti među jedinkama unutar istog spola, negoli između spolova. Ne samo to: mozak oba spola na isti način potiče na romantičnu ljubav. Ako tome pridodamo staru studiju koja zaključuje da muškarci i žene ulaze u tjelesne odnose iz istih razloga – vrijeme je da se ovaj stereotip propita.
Ljubav i mržnja su krajnje suprotnosti
Uvijek su nas učili tako: na jednom polu skale osjećaja je ljubav, na drugom mržnja. Semir Zeki, jedan od pionira u istraživanju funkcija mozga, pokušao je provjeriti tu tezu. I pokazalo se da središta koja uzrokuju ljubav i mržnju nisu na suprotnim stranama mozga – štoviše, oni dijele isto moždano područje. Zeki smatra da to može imati veze s činjenicom da mnogi od njegovih ispitanika mrze bivše partnere, pa to otkriće potvrđuje tezu da je (i u našem mozgu) tanka linija između ljubavi i mržnje.
Pornografija pali samo muškarce
Naši su mozgovi vrlo osjetljivi na pornografiju. Thomas James, neurolog sa univerziteta u Indiani, kaže da slike seksualnog sadržaja uzrokuju dva do tri puta intenzivniju reakciju mozga nego bilo koja druga slika koju je iskušao. To se ne odnosi samo na muškarce. Mozak žena također se zagrije do usijanja kada procesuira fotografije seksa. Ipak, naučnici su uočili razlike: muškarci i žene ne uzbuđuju se na isti način i ne istim prizorima. Ali mozgovi obaju spolova podjednako burno reagiraju na seksualnost i podjednako dugo se zadržavaju na takvim prizorima. Tu nema razlike i stara priča da žene ne reagiraju na vizualne podražaje jednostavno ne stoji.
Muškarci su genetski nevjernici
Kad bi barem bilo tako jednostavno, mnogi bi krivci mirnije spavali. Ali nije. Najprije, kada bi muškarci bili genetski predodređeni na nevjeru, ne bismo sretali toliko žena koje prihvaćaju njihove ponude. No čak i ako ignorišemo ovu očitost, ostaje činjenica da geni nemaju utjecaj na naše seksualno vladanje. Geni mogu donekle utjecati na neka ponašanja, ali naš moćno razvijeni prednji dio mozga (koji koristimo pri prosudbama i odlučivanjima) daje nam mogućnost da napravimo izbor, čak i kada je izazov prejak da bismo mu odoljeli, piše Tportal.
Informer.ba
