Uprkos raskošnom umjetničkom stvaralaštvu, kulturna scena u Bosni i Hercegovini danas je u izrazito teškoj situaciji. Njena budućnost uveliko zavisi od bh. političara koji bi joj, ukoliko bi se dogovorili, mogli vratiti značaj kakav je nekad imala. Ovo su istakli direktori i kustosi 50 najuglednijih muzeja svijeta koji su u četvrtak boravili u Sarajevu.
Članovi Međunarodnog komiteta za muzeje i kolekcije savremene umjetnosti (CIMAM), kao vrsni poznavaoci svjetske umjetničke scene, ciljano su došli u Bosnu i Hercegovinu – da se upoznaju sa dostignućima ovdašnjih umjetnika, kao i njihovim društevnim statusom.
Tako je ova organizacija Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi prepoznala kao bh. partnera, kaže izvršna direktorica Ars Aevi-a Amila Ramović.
„Mi smo ponosni da je Ars Aevi dobio ovu poziciju, ali i da su naše kolege koje su priredile raznovrsne programe i prezentacije bosanskohercegovačke umjetnosti, poput Umjetničke galerije BiH, sarajevski Centar za savremenu umjetnost, galerija Collegium artisticum, CKA Charlama, organizacije AbArt i Protok, nagrada Zvono, i svi su oni dobili jednu jako pozitivnu ocjenu i pokazali da Bosna i Hercegovina itekako ima šta da ponudi u ovim internacionalnim kontaktima“, kaže Amila Ramović.
U sklopu jednodnevnog boravka u Sarajevu, predstavnici Međunarodnog komiteta posjetili su i Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine. Budući da su otprije dobro informisani o činjenicama koje su dovele do njenog zatvaranja, oni su, kao internacionalno strukovno udruženje, prvi reagovali na situaciju u Galeriji.
Peticija za Umjetničku galeriju BiH
U peticiji, koju su poslali svim političkim autoritetima, pozvali su na rješavanje statusa Galerije i ostalih muzeja u Sarajevu.
„Njihova peticija nam je puno značila, ali peticija nije imala nikakvog efekta na vlastodršce, tako da se situacija u protekla dva i pol mjeseca, koliko je Galerija zatvorena, nije promijenila ni za trunčicu“, ističe kustosica Galerije Maja Abdomerović.
Posjetivši stalnu postavku, gosti su imali priliku i da vide sve bogatstvo kolekcija koje posjeduje Umjetnička galerija BiH.
„Uspostavljeni su neki kontakti, moguća saradnja sa muzejom u Lihtenštajnu, kao i sa direktorom muzeja iz Sao Paola koji je iskazao interes za ovu našu kolekciju“, dodaje Abdomerović.
Direktor Muzeja savremene umjetnosti iz Barselone (Museu d’Art Contemporani de Barcelona – MACBA) Bartomeu Mari smatra da će posjeta Bosni i Hercegevini itekako uroditi plodom.
„Često nemamo priliku da posjetimo Sarajevo, jer je grad na neki način izolovan, tako da smo iskoristili šansu da nakon konferencija u Ljubljani i Zagrebu produžimo za Sarajevo. Međutim, ovo nije prvi kontakt sa bh. umjetnicima. Muzej u kojem radim, MACBA, jedan je od koproducenata filma ‘1935 dana bez Crvene’ autorke Šejle Kamerić koji trenutno prikazujemo u Muzeju. Vrlo je vjerovatno da ćemo, slijedeći ovaj susret sa bh. umjetnicima različitih profila, izgraditi i ojačati vezu između Sarajeva i Barselone“, kaže Mari za RSE.
Raditi na promovisanju kulturne scene
Inicijatorka posjete 50 direktora i kustosa svjetskih muzeja i galerija Sarajevu Zdenka Badovinac, inače direktorica Moderne galerije iz Slovenije, kaže za RSE da bh. vlasti trebaju više raditi na očuvanju i promovisanju ovdašnje kulturne scene:
„Nema tu nikakve šminke. Svi koji smo u ovoj posjeti znamo da je cijela kulturna scena u Bosni i Hercegovini u jako teškoj situaciji i da vrlo zavisi od bh. politike da se nešto uradi, da se baština BiH nekako zaštiti da ne bi propala“.
„Ja bih ovu bosanskohercegovačku situaciju uzela u cjelini. Nije to problem budućnosti samo jedne institucije. Trebaju da se naprave pravi uslovi da procvjetaju svi bh. muzeji. Zapravo, ne samo da procvjetaju nego prvo da počnu raditi, da otvore vrata.“
Neizvjesno je kada će Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi dobiti svoju zgradu. Iako je budući izgled Muzeja prije nekoliko godina projektovao svjetski priznati arhitekta Renzo Piano, još se nije krenulo u njegovu izgradnju.
Možda će do simboličnog preokreta doći 2014., na 100-godišnjicu atentata na austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, i inače godine kada se Sarajevo kandidovalo za kulturnu prijestolnicu Evrope.
„Možda će ovo pomoći onima koji nam stvaraju probleme u djelovanju. Konkretno, ljudima koji su preuzeli odgovornost da vode kulturnu politiku i da vode brigu o kulturi u Bosni i Hercegovini, možda će ova organizacija pomoći da oni malo bolje procijene značaj određenih stvari, kao i nivo svoje obaveze da svoje dužnosti ispune“, zaključuje Amila Ramović s početka priče.
RSE/Informer.ba
