Čovjek, Bosna i svijet u umjetničkim vidicima Abdulaha Sidrana, tema je naučnog skupa upriličenog danas u Sarajevu u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.
Naučni skup posvećen istaknutom bh. pjesniku, scenaristi, književniku i dramaturgu Abdulahu Sidranu peti je skup takve vrste koji BZK “Preporod” organizira od 2007. godine o istaknutim živućim bošnjačkim i bh. književnicima i umjetnicima.
Govoreći o bogatom i jedinstvenom Sidranovom umjetničkom opusu, univerzitetski profesor i autor brojnih eseja o književnosti Muhamed Dželilović istaknuo je kako se radi o nesporno najvećem pjesniku-hroničaru novije bh. povijesti, čiji se neponovljivi i prepoznatljivi glas istom snagom osjeti u svim žanrovima u kojima se dosad isprobao.
“Vrijeme u kojem se Abdulah Sidran pojavio u našoj književnosti obilježeno je dinamičnim otvaranjem ove sredine prema savremenim tendencijama u evropskoj književnoati”, kazao je Dželilović, podsjećajući da je u taj prostor Sidran unio vlastiti univerzalni govor o svijetu, koji reflektira boju, miris, okus i puninu prostora u kojem je autor živio i stvarao cijeli svoj dosadašnji vijek.
Po njegovim riječima, ono što Sidrana odvaja od drugih velikih imena bh. književnosti jeste njegovo bespoštedno uranjanje u stvarnost, uranjanje u historijski trenutak koji i sam živi, u turbulentne i uglavnom tragične događaje od kraja Drugog svjetskog rata do danas.
Nakon Dželilovićeve uvodne riječi, uslijedilo je prezentiranje 15-ak referata stručnjaka i profesora iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Italije i Kosova, a ta izlaganja, kako je najavljeno, bit će zaokružena završnim referatom istaknutog bh. književnika Dževada Karahasana.
Pluralno djelo Abdulaha Sidrana, jednog od najznačajnijih živućih bošnjačkih i bh. pjesnika, ali i autora s izrazito važnim postignućima i u drugim književnim i izvanknjiževnim žanrovima, na ovom bi se skupu trebalo sagledati u perspektivi prvenstveno nauke o književnosti, ali i u okvirima filmologije i teatrologije, te filozofije i sociologije.
Kako je novinarima kazao hrvatski književnik i sveučilišni profesor Nikola Petković, Sidranovo djelo svjedoči o suprotstavljanju genealogije, odnosno stvarnih događaja službenoj povijesti, a “riječ je o krupnim planovima ljudi koji su prolazili kroz povijesne nedaće tipa ratova, promjena.., a panoramski planovi su, zapravo, oni veliki kojima se bavi povijest i koji mimoilaze individualne ljudske sudbine.”
Naglasio je, istovremeno, kako se radi o umjetniku koji je izuzetno dobro percipiran u Hrvatskoj i šire, te koga znaju kao “čovjeka koji talent troši za poeziju, a genij za život”.
Dosadašnji “Preporodovi” skupovi bili su posvećeni eminentnim imenima bh. kulturne i književne scene – Nedžadu Ibrišimoviću, Irfanu Horozoviću, Tvrtku Kulenoviću i Dževadu Karahasanu.
Tekstovi izlaganja sa skupa posvećenog Abdulahu Sidranu bit će objavljeni u tematskom broju revije “Odjek”.
Također su, u povodu ovog skupa, u Kinoteci BiH 20., 21., 22. i 23. oktobra upriličene projekcije četiri filma čiji je scenarista Abdulah Sidran.
Riječ je o iznimnim filmskim ostvarenjima – “Sjećaš li se Doli bel”, “Otac na službenom putu”, “Kuduz” i “Savršeni krug”.
Fena/Informer.ba
