Da li su zaljubljivanje i odljubljivanje i do današnjeg dana ostali jedna velika nepoznanica ljudskog uma. Ipak naučnici su uspjeli da proniknu u srž ove pojave.
Poslije početne zaluđenosti, koja pokazuje čitavu paletu simptoma opsesivno-kompulzivnog poremećaja, zaljubljeni postaje zavisnik od druge osobe, pati od nedostatka apetita, muči ga nesanica i ne može da se fokusira, pa tako misli jedino o svojoj voljenoj osobi. Do ovakvih zaključaka je došla grupa meksičkih naučnika.
Pored toga, otkrili su da u istu osobu možemo da se samo jednom zaljubimo, a osjećanja koja se javljaju poslije raskida veze s dotičnom osobom su prolazna pojava. Istraživači Nacionalnog autonomnog univerziteta u Meksiku kažu da svaka zaljubljenost ima rok trajanja.
Ko je kriv za to? Izgleda da svaka zaljubljenost ima rok trajanja, a glavni krivac su istrošeni hemijski spojevi u mozgu. Zaljubljenost je uzrokovana aktivacijom hemijskih spojeva u mozgu, tako da i najjača ljubav nestane kada se rezerve te hemije istroše, a mogu da traju najviše četiri godine. Ljubav se tada obično pretvara u emocionalnu ili seksualnu zavisnost.
Nedoumica oko zaljubljenosti
Vjerovali ili ne, mnogi ljudi ne znaju jesu li zaljubljeni ili ne, pa tako svoju zaljubljenost mješaju sa zadovoljavanjem seksualnih i drugih potreba. To se mnogo češće događa mladim ljudima ili osobama koje su bile u dugoj vezi ili braku prije toga.
Zamjenjuje se trenutno zadovoljstvo s novom osobom koje nisu osjećali duži period. Kada jednom zadovolje svoje potrebe, odjednom izgube interes za osobu s kojom su i kažu da su se odljubili.
Naravno, u tom slučaju nije se ni radilo o pravoj ljubavi, pa je i zbog toga nestala u trenu.
Informer.ba
