Historičari i orijentalisti u BiH cijene serijal o Sulejmanu Veličanstvenom, čije je emitiranje počelo na Televiziji OBN, kontroverznim, ali i značajnim za razumijevanje turske kulture, historije, ali i aktuelne politike.
Dr. Adnan Kadrić s Orijentalnog instituta u Sarajevu istakao je za “Avaz” da je serija u detaljima prilično kontroverzna te da ti detalji ne smiju zasjeniti suštinu njene poruke.
Veliki utjecaj
– Serija o Sulejmanu Veličanstvenom imat će dosta utjecaja na javno mnijenje ne samo na Balkanu nego i u brojnim drugim krajevima koji su bili pod osmanskom vlašću ili su bili u dodiru s Osmanlijama. S aspekta današnje politike Turske, poruka je prilično jasna: mi smo bili u stanju vladati krajevima u Evropi, Aziji i Africi i mi se ponosimo time, bez obzira na naše slabosti. To je neka vrsta imperijalnog stava. Bez obzira na sve prividne prednosti i nedostatke i stava i protagonista tog stava – kazao je Kadrić.
On je istako da će kod gledalaca proraditi emocije, tako da je nekima dobro što se radi o Sulejmanu, a drugima nije. Dodao je da tek kada se oslobodimo te vrste emocija, možemo dati validnu ocjenu serije.
Istovremeno, magistar historijskih nauka i stručni saradnik na Institutu za historiju u Sarajevu Sedad Bešlija smatra da serija daje iskrivljenu sliku historijskih događaja.
– Moralno je nedopustivo, naučno neutemeljeno i štetno “strpati” priču o Sulejmanu Veličanstvenom u harem među žene, ako je on najveći dio svoje 46-godišnje vladavine proveo na ratištu – kaže on.
Prema riječima Bešlije, filmadžije moraju obratiti pažnju na istinitost i tačnost svojih proizvoda, ako su se već uhvatili ukoštac s temama koje su se nekad dogodile i koje imaju svoju historiju i istinu.
Više poštovanja
– Sa mnogo više pažnje i poštovanja treba prilaziti ovakvim historijskim ličnostima, bez obzira na to što osmanski sultani nisu svetinja. Sutra će red doći i na neke svetinje islamske civilizacije koji će se prikazivati na mitologiziran i nedopustiv način. Na kraju krajeva, današnje generacije vladara nisu ni do članaka lideru kakav je bio Sulejman Kanuni u onim pitanjima koja danas nazivamo univerzalnim ljudskim vrijednostima – dodao je Bešlija.
On smatra da je bolje potrošiti nekoliko sati u čitanju historije Ibrahima Pečevija, koja je prevedena i na bosanski jezik, i time iz prve ruke saznati o vremenu vladavine navedenog sultana nego gubiti dane i mjesece uz seriju koju su režirali likovi, kako kaže, sumnjivih namjera.
Mnoge stvari pogrešno inscenirane
Bešlija je dodao da jedan dio naučne i stručne javnosti u Turskoj scenarij ove serije smatra iskrivljenim i nedopustivim te da se slaže s njima.
– I vrsni turski historičar Jusuf Halačolu (Yusuf Halacoglu) kazao je da se ne radi o historijskom filmu, da su mnoge stvari pogrešno inscenirane, počev od toga da glumac ne odgovara stvarnom liku, do odjeće koja odgovara 19. a ne 16. stoljeću – naglasio je Bešlić.
Avaz/Informer.ba
