Izdvojeno Lifestyle Showbiz

Može li se zaista bolovati od ljubavi i umrijeti od straha?

Da li ste ikada rekli da imate leptiriće u stomaku kad se zaljubite ili prije neke važne prezentacije? Je li vas katkada uhvatio toliki strah da ste rekli da ćete zasigurno umrijeti? Vjerujete li u beauty sleep? Takva su stanja poznata mnogim ljudima širom svijeta, a nedavno istraživanje pokazuje da to nisu samo puke fraze. Naprotiv, riječ je o pravom psihološkom fenomenu koji rezultira fizičkim simptomima. Evo kako to objašnjava nauka.

Slomljeno srce

Sindrom slomljenog srca, koji je u nauci poznat i kao kardiomiopatija, ne samo da je stvaran, nego je potencijalno smrtonosan. Vjerno oponaša simptome akutnog srčanog udara, uključujući bol u prsima, otežano disanje, osjećaj nadolazeće propasti te zatajenja srca. Prema rezultatima istraživanja koji su objavljeni u časopisu The New England Journal of Medicine, snažan emocionalni stres potiče tijelo da u krvotok ispušta velike količine hormona stresa poput adrenalina i norepinefrina. Taj proces može dovesti do oštećenja srčanog mišića pa ljudi nerijetko traže i pomoć ljekara. Usto, do sindroma slomljenog srca može doći i zbog nekih fizičkih stresova poput operacije, astme ili kemoterapije.

Bolovanje od ljubavi

Onaj ko je bolovao od ljubavi zna dobro kako to izgleda – ne možete spavati, jesti, razmišljati i disati. Zaljubljivanje zaista utiče na čovjekovo zdravlje i to tako da potiče tijelo na otpuštanje hormona zaduženih za uzbuđenje i sreću poput dopamina i oksitocina. Taj koktel hormona uzrokuje čitav spektar fizičkih reakcija poput rumenih obraza, znojnih dlanova, vrtoglavice, suhih usta i ubrzanog lupanja srca. Amorova strelica utiče i na centar u mozgu koji je zadužen za zadovoljstvo – isti onaj centar koji je odgovoran za ovisnost o drogama. Upravo zbog toga skloni smo reći i da smo ludi od ljubavi ili ludo zaljubljeni. Zaista i budemo ludi od svih zbivanja u tijelu, a to stanje traje od šest mjeseci do dvije godine. Tada ili se ljubav produbljuje, pa se situacija smiruje, ili se prekida, što opet dovodi do umirivanja.

Beauty sleep

Svima je poznat izraz beauty sleep, koji se odnosi na dovoljnu količinu sna koja nam omogućuje da izgledamo odmorno i lijepo. Beauty sleep nije tek puka fraza. Rezultati istraživanja koji su objavljeni u British Medical Journalu pokazuju da san zaista utiče na naš izgled. Naučnici  su otkrili da nedostatak sna uzrokuje umor, lošiju kvalitetu zdravlja, ali i lošiji izgled. Nedostatak sna dovodi do povećane nivoa kortizola u tijelu, a to usporava proizvodnju kolagena te potiče brži nastanak bora. Isto istraživanje ukazalo je na važnost kvalitetnog sna noću jer upravo takav san blagotvorno djeluje na izgled kože.

Umrijeti od straha

Zasigurno ste se nekada u životu našli u situaciji koja vas je toliko uplašila da ste pomislili ili rekli da ćete umrijeti od straha. Ni to nije samo fraza. Naime, istraživanje neurologa Martina A. Samuelsa pokazuje da intenzivan strah koji nastaje, primjerice, kada se događaju prirodne katastrofe poput potresa ili požara može uzrokovati smrt. Kobne posljedice dolaze kao rezultat naglog porasta adrenalina u tijelu koji satire srce. ‘Ako je situacija zaista zastrašujuća, ako je stres dovoljno snažan i intenzivan, a čovjek ne vidi izlaz, vrlo lako može umrijeti od straha’, pojasnio je dr. Samuels.

Leptirići u stomaku

Živci ipak ne mogu doslovno stvoriti leptiriće u vašem probavnom traktu, ali stres i tjeskoba mogu štošta napraviti u crijevima, i to uglavnom loše stvari. Naučnici su otkrili da se u stomaku nalazi oko milion neurona i upravo to je razlog zašto se stomak naziva drugim mozgom. Zahvaljujući neurotransmiterima u stomaku nastaje ogroman stres koji izaziva taj osjećaj leptirića. ‘Ne treba nas čuditi takva snažna moć stomaka. Nesumnjivo postoji snažna povezanost mozga i stomaka. Stomak je odmah nakon mozga najveće živčano područje’, pojasnio je gastroenterolog Francisco J. Marrero.

Runner’s high

Oni koji redovno trče jako dobro znaju što je runner’s high. Riječ o snažnom osjećaju sreće, gotovo identičnom onom koji nastaje uslijed konzumiranja određenih kemijskih supstanci. O takvom stanju svjedoče i profesionalni, ali i rekreativni trkači, a sada to podupire i nauka. U časopisu Celebral Cortex objavljeni su rezultati istraživanja koji pokazuju da trčanje izaziva pravu poplavu endorfina u tijelu koji izazivaju osjećaje sreće. Ti procesi izazivaju aktivaciju centra u mozgu koji je zadužen za euforiju. Upravo zato trkači se osjećaju high dok uživaju u omiljenoj aktivnosti.

 

Tportal/Informer.ba