Često slušamo priče o lošem odnosu svekrve i snahe, a veoma malo o onom koji podsjeća na odnos majke i kćerke. Slušamo i žalbe na ogovaranja, uvrede, “podbadanja”, petljanja u život, kojekakva savjetovanja, mišljenje da nijedna nije dovoljno dobra za sina…
Sa druge strane, svekrve bi se požalile na nepristojnost prema njoj, jer bi po godinama mogla da bude i snahina majka, odgovaranja tamo gdje odgovoru nije mjesto, preopuštenost sinovljeve supruge koja nosi neprimjerenu dužinu suknje ili se kasno vraća kući, neadekvatnu brigu o djeci ili činjenicu da im je mezimac u braku previše smršavio.
“Uvijek mi je neugodno kada je tu. Pretvaram se u neku drugu osobu, koja izvana izgleda pitomo, a u sebi bjesni. Na svaku njenu ja bih samo odćutala. Kada je ona tu, jezik se sveže. Poslije njenog odlaska, plačem satima i ljutim se na sebe, jer sam mogla da odreagujem, a nisam. Osjećam se kao sirotica koju je njen sin, inače car nad carevima, pokupio s ulice i, eto, doveo u njihovu kuću. Moj suprug nikada ne vidi problem”, priča Banjalučanka Sandra Đ.
Sličnu priču ispričala je i Jasminka K., kojoj je svekrva znak jednakosti za problem. Kada se porodila, kaže, svekrva je bila ona najpametnija karika.
“Ne znam koji sam činilac u cijeloj priči. Šta god da uradim, njoj nije dobro. Kada kupam bebu, ona je tu da mi kaže kako to ne činim dobro. Kad hranim dijete, ona mi kaže kako nisam u dobrom položaju. Kad kuham, ona mi je iznad glave. Kad se lijepo obučem i isfeniram kosu, ona je tu da ‘zategne oči’ i pakosno upita da li mi je muž imao ručak tog dana. Najgore je to što živimo u istoj kući, a u stvari, suprug i ja nemamo svoj život. On pokuša da joj objasni da nije u redu to što mi radi, a onda se ona rasplače”, priča Jasminka.
Sa druge strane, i svekrve imaju šta da kažu u svoju odbranu.
“Ja joj kažem da ošiša ono dijete, a ona mi se drsko okrene i kaže da mu duža kosa baš lijepo stoji i da od šišanja nema ništa. Joj, bože, a onaj moj samo ćuti. Ni riječ da progovori. Pitam ga učestvuje li u svom životu i vaspitavanju djece, a on kao da sliježe ramenima. A ne bi mi bilo krivo da ga nisam savjetovala. Eto ti sad, sine moj, pa živi”, čuli su prije nekoliko dana svi putnici u jednom autobusu razgovor između dvije prijateljice.
Ipak, postoje i svjetliji primjeri iz vječite borbe snahe vs. svekrve.
“Dolaze mi svakog vikenda, pa se malo ispričamo. Zlatna je moja snaha, uvijek je tu da mi pripomogne kad zatreba, ali ni ja neću da se namećem. Dođe i ona sama, bez mog sina, pa popijemo kafu. Šta će djeca, bore se za svoj život, pa kako god odluče, i meni će biti dobro. Voljela bih samo da imaju svoju djecu. Tada bih bila najsrećnija”, priča Nevenka Kovačević, koja kaže da iza sebe ima sedam godina “svekrvinog staža”.
Ipak, nauci se ne može pobjeći, pa prema najnovijim istraživajnima svjetskih psihologa, gotovo da nema žene koja ne bi na svoju svekrvu imala neku pritužbu, ali njihov uticaj na snahin život mnogo je veći nego što se misli. Novo istraživanje pokazalo je da svekrve toliko utiču na ženu, te je ona pod stalnim stresom. Teri Apter, psiholog na koledžu “Newnham” u Kembridžu, 20 godina je proučavala svađe između ženskih pripadnica porodice, o čemu je napisala i knjigu “Šta želiš od mene?”. U njoj, između ostalog, piše i o slučaju 26-godišnje žene koja je dva mjeseca prije vjenčanja počela dobijati čudne poruke od svoje svekrve.
“Ono što ti ne shvataš jeste da moj sin svaki dan misli na mene, svake minute svakog dana”, jedna je od bizarnih poruka.
Međutim, studija je pokazala i da većina svekrva osjeća da ih njihove snahe ne prihvataju, te se i one žale na njih.
“Moja snaha mi zavidi svaki put kad mi sin da malo pažnje i iskoristi svaku priliku da umanji važnost i dubinu veze koju mi imamo”, požalila se jedna 64-godišnja svekrva.
Apterova smatra da je razlog tolike netrpeljivosti jednostavno borba za moć u kojoj svaka strana želi da bude glavna u porodici, svaka želi da zaštiti svoj status i osjećaju se ugroženo od druge strane.
“Konflikti između svekrva i snaha često izbijaju jer svaka strana smatra da je druga kritikuje i potkopava”, ističe Apter.
Psiholog Aleksandar Milić ističe da pretjerano zbližavanje dovodi do zadiranja u tuđu privatnost, a u slučaju snahe i svekrve to je zavirivanje u kuhinju, kupatilo i krevet.
“Odnos majke i sina je prirodan Edipov mehanizam i veoma je sličan odnosu kćerke i oca. Problem dolazi kada je tu treća osoba, jer se zbog egoizma, posesivnosti, krhke prirode ili raznih drugih činilaca javlja ljubomora zbog preuzimanja nečega što smatraju svojim. Obično je riječ o unutrašnjim neskladima i svaka od strana bi prvo trebalo da mijenja nešto kod sebe”, kaže Milić i dodaje da postoje i prekrasni primjeri odnosa snahe i svekrve, koje se rukovode onom starom “gdje čeljad nisu bijesna, ni kuća nije tijesna”.
Osim toga, mlade djevojke, ali i starije gospođe podsjeća da kulturan svijet uvijek drži dobru distancu, pa su i problemi u tom slučaju mnogo rjeđi.
Neumoljiva statistika
Istraživanja pokazuju da čak jedna od četiri žene smatra da je njena svekrva opsjednuta kontrolom. Internet stranica Netmums prošle godine ispitala je odnos modernih snaha i svekrva, a sudeći po rezultatima, malo toga se promijenilo. Žene su optužile svekrve da se svakodnevno naturaju i ponašaju se kao da one sve najbolje znaju. Trećina ispitanica otkrila je da su im zahtjevne svekrve nametnule osećaj da nisu dovoljno dobre supruge. Mnoge od njih zbog takvih odnosa prisiljene su da se presele, a nije rijetko da pucaju i brakovi. Psiholozi ističu da i svekrve iznose slične argumente.
SNAHIN UGAO U PROCENTIMA
24 svoj odnos sa svekrvom opisalo riječju “grozan”
22 smatra da je suprugova majka nepristojna
32 požalilo se na miješanje u život
24 odnos sa svekrvom smatra stresnijim od preseljenja
14 smatra ga gorim od jutarnjih mučnina
Nezavinse/Informer.ba
