Na današnji dan prije 40 godina olimpijski plamen obasjao je Sarajevo i pretvorio ga u mjesto najljepše zimske sportske čarolije.
Grad Sarajevo i olimpijske planine Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević od 8. do 19. februara 1984. godine bili su mjesto susreta i nadmetanja sportista iz cijelog svijeta, koji su učestvovali na XIV Zimskim olimpijskim igrama.
Organizaciju ove značajne sportske manifestacije dobilo je Sarajevo, a u konkurenciji su bila još dva grada – Saporo (Japan) i Geteborg (Švedska).
O značaju ovog događaja najbolje svjedoče riječi Ahmeda Karabegovića, generalnog sekretara Organizacionog odbora XIV Zimskih olimpijskih igara (ZOI), koji je ranije u razgovoru za Fenu kazao da je tog februara 1984. godine ispisana jedna zlatna stranica ovog grada koja će ostati trajno u njegovoj historiji.
Dodao je da su sa Olimpijadom željeli da pokažu da je Sarajevo grad mladosti, grad prijateljstva, grad sporta, te da su učinili sve da tako i bude.
Ovom prazniku sporta prethodile su obimne pripreme, kako bi grad i okolne planine spremno dočekali takmičare iz cijelog svijeta, kao i brojne goste koji su u tom periodu posjetili Sarajevo. Grad i njegova okolina postali su ogromno gradilište. Užurbano se radilo na izgradnji sportskih borilišta, infrastrukture, olimpijskih i drugih objekata, te svega ostalog što je bilo potrebno da bi igre bile uspješno održane.
“Mi smo imali samo jednu ledenu plohu na Skenderiji i na Jahorini jedan jednosjed. Opredjeljenje za organizaciju Olimpijskih igara je bio razvojni projekat, jer smo izgradnjom čitave sportske infrastrukture htjeli da stvorimo uslove da Sarajevo bude grad u kome će postojati optimalni uslovi za razvoj zimskih sportova”, naveo je Karabegović.
Htjeli smo, dodao je on, da kroz infrastrukturu koja je izgrađena, stvorimo i uslove za razvoj turizma.
Zahvaljujući nesebičnom zalaganju svih onih koji su učestvovali u realizaciji veoma složenih i zahtjevnih projekata, Sarajevo je spremno dočekalo taj 8. februar. Sve je bilo spremno za početak ovog festivala mladosti i sporta. Nedostajalo je samo jedno – snijeg. Ali, noć uoči početka igara napadala je velika količina snijega koju je trebalo očistiti, a borilišta pripremiti za održavanje takmičenja. I opet do izražaja dolazi volja i želja organizatora i građana Sarajeva da sve protekne bez problema. Snijeg je očišćen, staze pripremljene, organizatori su odahnuli, i igre su mogle početi.
Svečana ceremonija otvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara održana je 8. februara na stadionu Koševo, a čast da upali olimpijski plamen, koji je do 19. februara obasjavao Sarajevo, pripala je klizačici Sandi Dubravčić. U ime sportista olimpijsku zakletvu položio je skijaš Bojan Križaj.
Tokom Igara sportisti iz 49 zemalja svijeta natjecali su se kako bi osvojili najsjajnija olimpijska odličja, a podjeljeno je ukupno 229 medalja.
U programu je bilo alpsko skijanje (Jahorina i Bjelašnica), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman).
Na Zimskim olimpijskim igrama 1984. godine učestvovalo je 1.437 sportista, te 1.254 trenera i rukovodioca.
Uz brojne goste, sportska takmičenja je pratio i veliki broj domaćih i stranih novinara, pa su tako pozitivne slike iz Sarajeva i sa olimpijskih planina svakodnevno obilazile svijet.
Igre je pratilo 7.825 akreditovanih novinara i tehničkog osoblja iz 760 novinskih redakcija i 67 TV kuća.
Domaćoj publici radost je priredio skijaš Jure Franko koji je osvojio srebrenu medalju u veleslalomu, a zadovoljstvo zbog osvojenog odličja iskazali su porukom “Volimo Jureka više od bureka!”, koja je i danas, 40 godina kasnije, upamćena i često citirana.
Čaroliju za pamćenje na ledu je, uz Ravelov “Bolero”, izveo britanski klizački par Jayne Torvill i Christopher Dean, zlatni olimpijski par u umjetničkom klizanju iz 1984. godine.
Zlatnom medaljom u umjetničkom klizanju okitila se i klizačica Katarina Witt.
Na veličanstven način Igre su završene 19. februara svečanom ceremonijom u Olimpijskoj dvorani Zetra, a tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Huan Antonio Samaran kazao je da su to bile najbolje organizirane igre do tada.
Olimpijska pahuljica i Vučko, znak i maskota Igara, i danas podsjećaju na vrijeme kada je Sarajevo bilo domaćin sportistima, kao i velikom broju gostiju iz cijelog svijeta.
Tadašnji učesnici Olimpijade, te brojni gosti i ovih dana pohode Sarajevo, kako bi učestvovali u obilježavanju značajne obljetnice, 40 godina od održavanja ove sportske manifestacije.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, dobrodošlicu u grad jučer je poželjela proslavljenim klizačicama Sandi Dubravčić Šimunjak i Katarini Witt, te predsjedniku Međunarodne federacije u hokeju na ledu Lucu Tardifu.
Na Sarajevski aerodrom jučer su doputovale i Gabriela Soukalová, Květa Pecková i Blanka Paulů, dobitnice medalja na sarajevskoj olimpijadi u skijaškom trčanju. Među ostalima, stigli su i skijaši Jure Franko i Bojan Križaj.
“Zajedno ćemo obilježiti 40. godišnjicu Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu i podsjetiti sve naše sugrađane na zlatnu sportsku historiju voljenog nam grada”, poručili su iz Grada Sarajeva.
