The World Wide Web Konzorcijum(W3C) želi da pomogne korisnicima da bolje kontrolišu kako se upravlja njihovim ličnim podacima.
Sa tim ciljem W3C dizajnira kontrolne opcije za zaštitu podataka i otkrivanje kada sajtovi ne poštuju zahtjev za privatnošću.
“Neki korisnici imaju osjećaj da ih neko ‘prati’ dok drugi imaju probleme vezane za privatnost i žele da ih riješe”, kaže dr Matias Shunter iz IBM-a koji rukovodi izradom nacrta za ugradnju i sprovođenje ove Do Not Track (Ne prati) tehnologije.
Koordinacija
Radna grupa definiše softverske specifikacije koje će:
- podesiti browsere tako da kažu sajtovima da smanje „praćenje”
- primorati sajtove da prihvate zahtjeve o privatnosti
- definisati najbolja rješenja za sajtove tako da se oni usaglase sa različitim zahtjevima za privatnošću
Dr Shunter je rekao da bi tim specifikacijama trebalo da se okonča trenutna situacija u kojoj različiti tvorci browsera usvajaju nekompatibilne Do Not Track sisteme.
„Sajtovi sada treba da ugrade sve ove različite protokole”, kaže on, „jer nema standardnog načina da se ispoštuju nečije preference za privatnost.
Želimo da sve te protokole ujednačimo tako da govore istim jezikom i onda kažu sajtovima šta da učine s njima”.
Ti novi alati će poštovati privatnost korisnika i otkrivaće što je moguće manje informacija.
Na primjer, kaže Shunter, neki sajt bi mogao da zapamti jezik korisnika smještanjem njegovog imena i maternjeg jezika u cookie (mali tekstualni fajl koji sajtovi koriste da bi snimili informacije o redovnim korisnicima).
Drugi način, mnogo bolji u smislu zaštite privatnosti, jeste da softver registruje da njegov vlasnik želi određeni jezik ali bez otkrivanja bilo kakve identifikacione informacije.
Korisnici bi trebalo da budu upozoreni na sajtove koji ne čine dovoljno u poštovanju zahtjeva za neodavanje privatnih informacija. Iako W3C ne može da naredi sajtovima i proizvođačima softvera da slijede njihov prijedlog, kaže dr Shunter, najvjerovatnije je da će oni prihvatiti ovu tehnologiju.
Očekuje se da će tehnologija biti implementirana u browsere sredinom 2012., a da će ih potom slijediti i sajtovi.
U rad na ovoj tehnologiji uključeno je preko 15 kompanija i organizacija, među kojima su Adobe, Apple, Facebook, Google, Microsoft i Univerzitet Stanford.
B92/Informer.ba
