Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini obilježava danas, 7. maja, Dan džamija, datum kada je ratne 1993. godine srušena najveća i najpoznatija džamija Ferhadija u Banjoj Luci, ali i podsjeća na uništavanje svih džamija i drugih vakufskih objekata u Bosni i Hercegovini.
Na 18. godišnjicu rušenja tog vjerskog objekta i devetu godišnjicu pogibije Murata Badića danas je proučen tevhid u obnovljenom dijelu te džamije, koji je predvodio banjalučki muftija Edhem Čamdžić.
Sedmog maja 2001. godine, prilikom pokušaja polaganja temeljca za obnovu Ferhadije, u protestima nekih grupa i nacionalističkim divljanjima spriječen je taj pokušaj vjernika i Islamske zajednice, a teško je povrijeđen Murat Badić iz Cazina, koji je nedugo zatim podlegao uslijed zadobijenih povreda.
Muftija banjalučki Edhem ef. Čamdžić u razgovoru za Fenu izražava nadu da se situacija kao od prije 10 godina više nikada neće dogoditi.
“To je ružan događaj koji ćemo teško zaboraviti, ali uvijek poručujemo da nema osvete”, naglašava muftija banjalučki.
Ponovna izgradnja Ferhadije treba da pozove na pomirenje, obnovu, povratak, suživot, toleranciju, dijalog i razumijevanje.
Direktorij za obnovu Ferhadije, u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice u Banjoj Luci, muftilukom, te Rijasetom organizirao je, u povodu 7. maja, dvodnevni naučni internacionalni simpozij na temu unutrašnje dekoracije te džamije.
Zadovoljan je efendija Čamdžić činjenicom da u izgradnji Ferhadije učestvuju stručnjaci i Turske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, a imaju i posjete njihovih engleskih kolega koji daju svoje sugestije i mišljenja, a sve kako bi uz zalaganje tog multietničkog tima džamija, nekada pod zaštitom UNESCO-a, zadržala svoju autentičnost.
Oko 80 posto kamena s tog porušenog vjerskog objekta uspjelo se pronaći i ponovo sazidati u taj objekt.
“Zida se i dalje munara, prve kupole su završene, radi se i pomoćna kupola iznad mihraba. Poslovi dobro napreduju iako su nam veliki problem novčana sredstva. Plašimo se da zbog toga radovi ne stanu, iako smo veliki optimisti”, kaže banjalučki muftija i apeluje na sve koji mogu pomoći, predstavnike vlasti na svim nivoima i sve dobronamjerne, da to i urade.
Iz Ferhadije su pisane i peticije, podsjeća, još 1941. i 1942. godine od njenih muftija i imama za zaštitu svih građana bez obzira na vjeru, a mnogi od njih su završili i u jasenovačkim logorima, neki se nisu nikada vratili…
Pozvao je banjalučki muftija i sada na povratak sve one koji su izbjegli ili prognani, jer je Bosna i Hercegovina uvijek bila otvorena i prihvatala je sve bez obzira na vjersku pripadnost.
“Neka svako svoju vjeru i tradiciju čuva”, priča muftija Čamdžić i podsjeća da je 1. maja bio i na polaganju kamena temeljca za obnovu banjalučke sinagoge.
“Banja Luka više neće biti u trouglu, već četverouglu – katoličke katedrale, pravoslavne crkve, Ferhadije, i evo bit će i sinagoga. Znači, vjerski objekti mogu zajedno, i moramo i mi. Trebamo gledati u budućnost”, zaključio je u razgovoru za Fenu banjalučki muftija Edhem Čamdžić.
Fena/Informer.ba
