Bivši predsjednik Srbije, balkanski kasapin Slobodan Milošević održao je na današnji dan prije tačno 22 godine na Gazimestanu svoj zlokobni govor u povodu obilježavanja 600. godišnjice Kosovske bitke.
Srpsko pitanje
Više od dvije decenije nakon tog događaja kojem su, prema režimskim medijima, prisustvovala čak dva miliona ljudi, svi su jedinstveni u činjenici da je Miloševićev govor na ovom skupu označio početak borbe Srbije za teritorijalno proširenje prema zapadu, što je, kako je primijetila Sonja Biserko, i dalje cilj našeg istočnog susjeda.
U do tada neviđenom šovinističkom duhu, Milošević je na Vidovdan 28. juna 1989. pozvao “na srpsku slogu za rješenje srpskog pitanja”.
”Šest vjekova kasnije, danas, opet smo u bitkama, i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene. Ali, bez obzira kakve da su, bitke se ne mogu dobiti bez odlučnosti, hrabrosti i požrtvovanosti” – zaprijetio je Milošević tada.
On je tada prvi put rekao ono što će kasnije često ponavljati, da je Srbija stoljećima branila Evropu i da se i na Kosovu “nalazila na njenom bedemu koji je štitio evropsku kulturu, religiju, evropsko društvo u cjelini”. Jasno, od muslimana.
Ugledni profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) prof. dr. Nijaz Duraković rekao je za “Avaz” da se dobro sjeća tih dana, jer je Gazimestan bio prekretnica.
”Tada je stvoren novi vožd svih Srba – Milošević. Same pripreme za obilježavanje 600. godišnjice Kosovske bitke bile su dugotrajne. Nosane su mošti cara Lazara diljem Srbije i Bosne, prebrojavane su kosti mrtvih… To je vrijeme usijane nacionalističke retorike.
Ustvari, bila je to militarizacija, gdje se obračunavalo sa svim ideološkim i političkim protivnicima, onima koji su bili protiv Miloševića i, kako će pokazati, njegovog koncepta “velike Srbije”.
Milošević je na Gazimestanu javno najavio mogućnost rata. Konstatirao je da su Srbi dobri u ratovanju i da će, ako treba, jesti travu, ali ostvariti svoj cilj da svi žive u jednoj državi. Ustvari, to je bio i zov na osvetu’‘ – kaže profesor Duraković.
Sitan igrač
Nažalost, ističe on, malo se toga promijenilo na ovim prostorima od tog vremena. Zlo nastalo na Gazimestanu, kaže Duraković, i danas se podgrijava u medijima. Potvrdu toga očekuje već danas, kada će se diljem Srbije, Republike Srpske i dijelova Crne Gore pojaviti manifestacije slične onima na Vidovdan 1989.
Bit će tu opet slike zločinca Mladića, koji se “u Srebrenici osvetio Turcima za Kosovo”. Praveći paralele s aktuelnim prilikama, Duraković naglašava da se nacionalizmom koristi i Milorad Dodik, ali da je on sitan igrač u odnosu na Miloševića. Istina, kaže, njegovi ciljevi prilično su slični onima zločinca Radovana Karadžića.
Velikodržavni interesi
”Milošević je nacionalizam iskoristio za velikodržavne interese. Izvršena je instrumentalizacija svetosavlja, Vidovdana, krsta časnog… Isto imamo i danas, ali se to radi u drugačijem pakovanju, suptilnije” – tvrdi Duraković, podsjećajući da je upravo na Vidovdan 1914. godine član nacionalističke “Mlade Bosne” u Sarajevu ubio prestolonasljednika Franca Ferdinanda, što je bio povod za Prvi svjetski rat.
Dnevni avaz/Informer.ba
