“Strane direktne investicije se nisu oporavile od krize iz 2008/2009. Međutim, izvoz je bio ključna poluga oporavka iz prošle krize, ali sada će smanjenje rasta u EU i eurozoni negativno uticati na sam izvoz, a i na ekonomski rast u BiH”, objašnjava šef Kancelarije Svjetske banke u BiH.
Abreu je rekla da će na priliv stranih investicija u BiH prvenstveno uticati ekonomske okolnosti u zemljama iz kojih te investicije dolaze, a slučaju BiH to su zemlje EU.
Šef kancelarije Svjetske banke naglašava da je bitno da se zemlja pripremi za negativne efekte potencijalne krize, navodeći kao primjer druge zemlje u regiji – Srbiju, Makedoniju, koje se provođenjem reformi i aranžmanima sa MMF-om i Svjetskom bankom pripremaju za potencijalne efekte krize.
Govoreći o tome koliko je stabilan bankarski sistem u BiH, Abreu je istakla da je već sada evidentno da će dodatni izvori finansiranja banaka biti ograničeni, jer se neće moći osloniti na izvore iz zemalja eurozone.
“Samim tim, kreditiranje u BiH će biti usporeno”, rekla je Abreu, ali nije željela da spekuliše o budućnosti eura.
Ona je istakla da Svjetska banka već ima kreditnu liniju usmjerenu prema malim i srednjim preduzećima, kroz koju bi se mogla obezbijediti dodatna sredstva, ukoliko se vlasti za to opredijele.
Abreu je ponovila da je osnovni preduslov budžetske podrške Bosni i Hercegovini od MMF-a, Svjetske banke, Evropske centralne banke procjena da je makroekonomski okvir stabilan, a za šta je prvi korak usvajanje Globalnog fiskalnog okvira na Fiskalnom vijeću, usvajanje odgovornih budžeta za 2012. na svim nivoima vlasti i nastavak rada na provođenju strukturalnih reformi.
Govoreći o reformama koje bi trebalo provesti prilikom kreiranja budžeta, Abreu ističe da su najpravičnije reforme one koje budžetska davanja umjeravaju od onih koji imaju značajna primanja prema onima koji nemaju.
“Samim tim, ne samo da se mogu napraviti uštede, nego se može poboljšati pravičnost u raspodjeli sredstava ugroženim kategorijama kojima je stvarno potrebna pomoć”, naglasila je ona i dodala da nema bezbolnih reformi i da je za svaku reformu potreban politički kuraž.
Prema njenim riječima, u predstojećem periodu Svjetska banka će pružiti podršku za reformske aktivnosti u BiH u tri oblasti – unapređenje konkurentnosti domaće privrede, socijalnoj zaštiti i inkluziji najugroženijih, te održivom korištenju prirodnih resursa.
“Tokom naredne četiri godine BiH će imati na raspolaganju 148 miliona američkih dolara beskamatnih sredstava od Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) za investicione projekte, a osim toga biće na raspolaganju i 200 miliona dolara od Međunarodne banke za obnovu i razvoj za pružanje podrške strukturalnim reformama u zemlji“, navela je Abreu.
Navodeći da je trenutno u BiH aktivno 12 projekata Svjetske banke, čija je ukupna vrijednost 302,3 miliona američkih dolara, Abreu je istakla da je provođenje investicionih projekata u BiH jako dobro i da je njihovo sveukupno izvršenje najbolje od svih zemlja zapadnog Balkana.
Abreu je ponovila da bi vlasti u BiH morale da nastave s unapređenjem poslovnog okruženja i investicione klime, a Svjetska banka je spremna da im pomogne u tome.
“Regulatorne reforme mogu biti teške i dugotrajne, ali su značajne, posebno u kriznim vremenima. Regulatorni ambijent za poslovanje može uticati na mogućnost firmi da se nose s krizom i iskoriste prilike kad počne oporavak”, istakla je ona.
Abreu je dodala da će Svjetska banka raditi u partnerstvu sa vlastima BiH i pružiti podršku u provođenju reformi entitetskih inspektorata s ciljem usklađivanja njihovog rada sa standardima EU, kao i u daljim reformama za unaprjeđenje procedura za registraciju poslovne djelatnosti i provođenje procesa
bankrota.
“Vlasti u BiH su ostvarile napredak na unapređenju poslovnog okruženja i investicione klime, i taj napredak je prepoznat u posljednjem izvještaju `Duing biznisa`, posebno u oblasti zemljišne administracije i katastra. Međutim, druge zemlje provode reforme brže, te je stoga sveukupno rangiranje BiH smanjeno”, rekla je ona, komentarišući podatak da je BiH na 125. mjestu po lakoći poslovanja od 184. rangirane zemlje svijeta, i najlošije rangirana u regionu.
