Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo, od 2005. do 2010. godine iz budžeta 41 suda u Bosni i Hercegovini potrošeno je najmanje 16 miliona eura za odbrane po službenoj dužnosti.
Naknade se plaćaju novcem poreskih obveznika, prema tarifama koje određuju advokatske komore. Prema Zakonu o krivičnom postupku, advokate po službenoj dužnosti dobijaju osumnjičeni koji nemaju novca.
Najplaćeniji branilac je Omar Mehmedbašić, koji je kao advokat po službenoj dužnosti zaradio 432.000 eura. No, to nije jedini novac kojeg Mehmedbašić zarađuje.
Kaže da su odbrane po službenoj dužnosti tek dio njegovih prihoda, jer radi i u odbranama u krivičnim predmetima, na brakorazvodnim parnicama i slučajevima zaštite autorskih prava.
Mehmedbašić se advokaturom počeo baviti prije šest godina. Do tada je javnosti bio poznat kao vođa grupe „Omar i mjesečari“, što mu je, kako kaže, pomoglo da dođe do klijenata.
„To su sve ljudi koje sam ja upoznao još kao muzičar. Bio sam popularan, bio sam u čitavoj BiH, imao sam mnogo prijatelja, i ti prijatelji su poslije postali moji klijenti. Ja nisam baš salonski tip advokata kakvi se možda sreću – da sam išao samo u školu i po kursevima. Ja sam došao s ulice. Družio sam se sa svim vrstama ljudi, tako da su moja poznanstva uslovila da zastupam krimigene, ali isto tako zastupam i Halida Bešlića i Dinu Merlina. Znači, široka je lepeza mojih poznanstava, samim tim i mojih klijenata“, navodi Mehmedbašić.
Zakonom je propisano da na prvom pojavljivanju pred sudom osumnjičenom mora biti predočena službena lista advokata i omogućeno da samostalno izabere svog branioca. Sudijama i drugim zaposlenicima u pravosuđu je zabranjeno da utiču na njihov izbor.
Sudski izbor
Međutim, Besim Muftić iz Gračanice, zatvorenik Kazneno-popravnog zavoda u Zenici koji je osuđen za ubistvo, navodi da mu Rozalija Džanić, sudija Kantonalnog suda u Tuzli, nije predočila listu advokata. Advokata Rifata Konjića, kaže Muftić, dodijelila mu je bez njegove saglasnosti.
„Ja sam došao u sud, nisam dao ni izjavu, ni ništa, ja sam se branio šutnjom, kaže: ’Izađi napolje i sačekaj malo.’ Dolazi čovjek do mene, kaže:’Ja sam Rifat Konjić, vaš branilac kojeg je dodijelio kantonalni sud.’“, tvrdi Muftić.
Sudija Džanić to demantuje:
„I to molio za njega. Mi svakom predočimo listu i oni izaberu s liste, i uvijek izaberu najboljeg advokata.“
I Rifat Konjić, advokat Besima Muftića, navodi da nije prilazio klijentu, već da ga je on odabrao. No, bilo kako bilo, za njegovu odbranu dobio je 4.500 eura:
„Ja u svemu tome nemam nikakvog udjela utoliko što nemam taj spisak i ne određujem, ni ništa, ja dobijem samo rješenje. Taj sud mene mora pozvati da prisustvujem tom ročištu određivanja, tako da ja ne idem sačekati nigdje“, kaže Konjić.
Najveće zarade na Sudu BiH
U proteklih šest godina, Rifat Konjić kao advokat po službenoj dužnosti zaradio je oko 80.000 eura, no u odnosu na njegove sarajevske kolege to i nije tako puno novca.
Primjerice, advokat po službenoj dužnosti Izet Baždarević u proteklih šest godina zaradio je oko 274.000 eura, a Selman Zijadić, 265.000 eura. Najviše novca donose odbrane na Sudu BiH, čak dva do četiri puta više nego na opštinskim sudovima.
Zbog većeg broja slučajeva, najveću zaradu, ipak, su ostvarili advokati na lokalnim sudovima. Ali, nisu svi advokati tako uspješni. Čak 85 posto njih za šest godina je zaradilo manje od 25.000 eura.
Istovremeno, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH odlučilo je da uvede sistem kontrole izbora branilaca po službenoj dužnosti, dok je sudska policija Federacije BiH započela internu istragu o tome da li su sudski policajci reklamirali pojedine advokate.
Ova odluka donesena je nakon što je Centar za istraživačko novinarstvo početkom mjeseca objavio priču o velikim razlikama u prihodima branilaca po službenoj dužnosti.
RSE/Informer.ba
