Izlaza iz dugova u jedinoj vazdušnoj luci u RS za sada nema, a broj letova i putnika sve je manji.
Zoran Okilj je ostavku Nadzornom odboru Aerodroma Banja Luka ponudio još početkom jula, u vrijeme kada su tada angažovani na nedostatak posla i plaća ukazali i jednosatnim štrajkom.
Zbog neisplaćenih potraživanja i niskih zarada 60 radnika je prijetilo pokretanjem generalne obustave rada koja se ne bi ni osjetila, jer sa te piste ima tek nekih desetak polijetanja mjesečno.
Sindikalci su tada uz veće plaće i isplatu regresa tražili i ostavku kompletne uprave, ali otišao je samo Okilj.
Aerodrom Banja Luka već odavno je u finansijskim problemima, o čemu dovoljni govori i podatak da je umjesto prihoda, u planu poslovanja za period od 2011. do 2013. godine projektovao gubitke.
U tom dokumentu, koji je ranije prihvatila i entitetska vlada, planirano je da će prihodi u ovoj godini iznositi 1,6 miliona, a predviđeni troškovi 2,8 miliona maraka.
Gubitak od oko 1,2 miliona maraka za rukovodstvo tog aerodrome bila je, tvrdili su, neminovnost, jer sa postojećim obimom saobraćaja ne mogu drugačije poslovati.
Kao neisplative pokazale su se uspostavljene aviolinije koje je banjalučki aerodrom sklapao sa “Austrojetom“ iz Strazbura, a zatim i sa firmom iz Ljubljane.
Prazna sjedišta subvencionirala je Vlada sredstvima poreskih obveznika iz budžeta entiteta.
Ranije je Vlada prebacila 600.000 maraka kao pomoć kada su bili u situaciju da izgube međunarodnu dozvolu zbog moguće sudske blokade računa.
Srna/Informer.ba
