Turski šef diplomatije Ahmet Davutoğlu izjavio je da ne želi tampon zonu na granici Turske i Sirije jer boji ponovljenog scenarija iz BiH, dok svjetski mediji pišu da se Ankara trudi da internacionalizira krizu, umjesto da ‘vuče poteze na svoju ruku’
Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle prvi je izgovorio ono što mnogi misle a to je da Turska po pitanju Sirije treba da preuzme vodeću ulogu. No, ako ne vodeću onda važnu ulogu je Ankara odavno preuzela.
Prilikom posjete Vašingtonu, turski šef diplomatije Ahmet Davutoğlu je, aludirajući na rat u Bosni, rekao: „Ne želimo da na našoj granici imamo drugo Sarajevo!” Turska je već predložila da se napravi tzv. tampon-zona na granici između Turske i Sirije kod Idliba, ali i humanitarni koridori, koji bi vodili u glavna uporišta opozicije, gradove Homs i Hamu. I dok su to zahtjevi, koji spadaju u domen Vijeća sigurnosti UN-a i koji zbog veta Kine i Rusije nemaju šansi da budu ispunjeni, Turska se direktno obratila Vašingtonu sa jednom drugom idejom.
Davutoğlu bi želio da „Slobodna sirijska armija”, sastavljena od dezertera dobije međunarodno priznanje. Do sada se Turska ustručavala od samostalnih poteza. No, konstelacija je sada postala itekako opasna. Ankara bi mogla biti uvučena u građanski rat i istovremeno navući na sebe neprijateljstvo Irana ali i iračke vlade u Bagdadu, u kojoj dominiraju šiiti. I jedni i drugi navijaju za Asada i plaše se sunitske revolucije u Siriji. Građanski rat u Siriji bi se u najgorem slučaju mogao prenijeti na Irak a istok Turske dovesti u ekonomsku krizu.
Sve bi to moglo izazvati ljutnju najvažnijeg turskog partnera Rusije i tako dalje i tako dalje. Iz turskog ugla postoji dovoljno razloga da bude oprezna. I arapske zemlje, koje žele pad režima Bašara el Asada, mogle bi promijeniti mišljenje iz straha od turske dominacije. Stoga se Ankara trudi da internacionalizira krizu, umjesto da vuče poteze na svoju ruku”, piše austrijski Die Presse.
Protivnici sirijskog predsjednika Bašara el-Asada ponovo su izabrali Burhana Galiuna za lidera opozicionog Sirijskog nacionalnog vijeća, izjavio je jedan od uticajnijih članova tog vijeća.
Opozicioni lideri postigli su dogovor prošlog mjeseca na sastanku u Istanbulu da podrže Galiuna kao lidera Sirijskog nacionalnog vijeća za još mjesec dana, nakon što su odbacili nacrt sporazuma koji je on potpisao s rivalskom opozicionom grupom, prenio je u u srijedu navečer Reuters.
U Tunisu će iduće sedmice, na incijativu Arapske lige, biti održan međunardni skup “Prijatelji Sirije” kako bi se izvršio diplomatski pritisak na režim u Damasku da prekine krvave obračune s opozicijom.
Ovu inicijativu Arapske lige podržale su SAD, Velika Britanija, Francuska, Turska, kao i druge zapadne zemlje koje pokušavaju da izvrše pritisak na predsjednika Asada i da pomognu građanima Sirije koji se već suočavaju s humanitarnom krizom.
Sirijski predsjednik sazvao je za 26. februar referendum o novom ustavu, izvjestila je državna agencija SANA.
Komisija zadužena za novi ustav podnijela je u nedjelju nacrt Asadu, koji treba da ga prouči i prije glasanja proslijedi Narodnoj skupštini.
Sirijska državna televizija je navela da će novi ustav omogućiti “narodu da upravlja narodom”, u okviru višestranačkog političkog sistema.
DW/Informer.ba
