Skoro svakodnevno se susrećemo s gorućim problemom ekstremno gojazne djece. Nedavno nam je došla majka čije dijete ima samo sedam godina, a već ima 50 kilograma. Takođe smo imali i slučaj mladića iz Trebinja, koji je tražio od nas stručnu pomoć požalivši se da ima 190 kilograma, priča Kenan Kestendžić, predsjednik sarajevskog Udruženja za prevenciju i liječenje gojaznosti iz Sarajeva, čiji tim se sastoji od stručnjaka nutricionista, ljekara…
“Ipak, najteže mi je pao razgovor sa djevojčicom iz Tuzle, koja mi je rekla da je zbog viška kilograma razmišljala čak o samoubistvu, jer je bila odbačena od nekih prijatelja i poznanika. Obratila se za stručnu pomoć i izašla iz krize, ali su traume i dalje ostale“, dodaje Kestendžić.
Svjetska zdravstvena organizacija, prema čijem se istraživanju BiH nalazi na šestom mjestu po broju gojaznih stanovnika, upozorava na drastični porast pretilosti u svijetu. Stručnjaci ističu da je debljina bolest modernog doba, a prvenstveno je posljedica prekomjernog unosa neadekvatne hrane te odsustva tjelesne aktivnosti.
Kestendžić ističe da je upravo zbog porasta pretilosti među bh. građanima i alarmantnosti ovog problema prije nekoliko mjeseci osnovano pomenuto udruženje.
“Savremeni čovjek veliki dio svog slobodnog i radnog vremena provodi pred kompjuterom i televizorom, u autu, a sve manje u prirodi ili u aktivnom odmoru. Djeca su zaokupljena video-igrama i znatno manje aktivna od svojih prethodnika. Sve to dovodi do posljedica koje su vidljive na našim tijelima i zdravlju “, ističe Kestendžić.
Zbog toga je, kako navodi, cilj ovog udruženja pokazati ljudima da nisu sami, da shvate svoj problem i potraže pomoć, što mogu učiniti putem njihove veb stranice gojaznost.ba.
Istraživanja koja su posljednjih godina sprovedena u nekim bh. školama, ali i sistematski pregledi, pokazali su da su neadekvatna ishrana, predugo sjedenje za kompjuterom i nedostatak fizičkih aktivnosti glavni uzročnici sve većeg broja učenika u našoj zemlji kod kojih su ustanovljeni problemi sa prekomjernom težinom. Brza, pržena i masna hrana, sendviči, slatkiši, gazirana pića, neredovni obroci, kao i slaba fizička aktivnost, uzroci su sve češće gojaznosti djece kod nas.
Doktori upozoravaju da prekomjerna tjelesna težina u dječjem uzrastu predstavlja rizik za razvoj mnogih bolesti u kasnijem periodu života, među kojima su najučestalije dijabetes melitus i kardiovaskularne bolesti.
Iz Instituta za zaštitu zdravlja RS navode da je prilikom posljednjeg istraživanja među djecom školskog uzrasta sprovedenim u četiri banjalučke osnovne škole, u kome je učestvovalo 405 ispitanika, ustanovljeno da je u odnosu na ukupan uzorak 19,8 odsto djece umjereno gojazno, dok je njih 11,6 odsto gojazno.
Takođe, prilikom istraživanja ustanovljeno je da dječaci u većem procentu pate od gojaznosti, dok se najveći procenat izrazito gojazne djece bilježi kod oba pola u starosnoj grupi od sedam godina.
Dragana Stojisavljević, specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za zaštitu zdravlja RS, kazala je da je Institut do sada ovakva istraživanja radio 2005. i 2007. godine, te da zbog nedostatka finansijskih sredstava nisu bili u situaciji da u posljednje vrijeme rade nova istraživanja. Dodaje da je trenutno u toku izrada standarda i normativa za ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta, koji će regulisati način ishrane u ovim ustanovama.
I posljednja istraživanja UNICEF-a su ukazala na lošu i neadekvatnu ishranu mališana u BiH, te na problem pretilosti kod djece. Naime, podaci UNICEF-a BiH iz 2011. godine pokazuju da zbog loše ishrane oko tri posto mališana nije dovoljno fizički razvijeno, te da svako četvrto dijete pati od prekomjerne težine. Istraživanja su pokazala i da mnoga djeca imaju smanjen nivo željeza u krvi, što utiče na koncentraciju i pamćenje.
Irzada Hodžić, nutricionista u Udruženju za liječenje i prevenciju gojaznosti i viši asistent na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu na grupi predmeta ishrane, potvrdila je da se posljednjih godina bh. žitelji suočavaju sa sve većim problemom prekomjerne tjelesne težine. Ističe da posebno zabrinjava podatak o porastu gojaznosti kod djece.
“U istraživanju koje sam radila 2010. godine bazirala sam se na djecu uzrasta sedam i osam godina. Na području Sarajeva učestvovalo je 659 učenika. Njih 50 odsto imalo je normalnu težinu, a čak 26 prekomjernu, od čega je 11 posto imalo gojaznost prvog stepena“, navodi Hodžićeva, dodajući da nismo daleko od epidemije gojaznosti.
Prema njenim riječima, neka istraživanja su pokazala da čak 70 odsto gojaznih adolescenata preraste u gojazne odrasle.
“Porast broja osoba sa prekomjernom težinom posljedica je loših navika u ishrani i nedovoljne fizičke aktivnosti. Glavni uzrok je što današnje porcije hrane sadrže više kalorija nego prije, a drugi problem je što su građani sve manje fizički aktivni, pa ne troše višak kalorija“, pojašnjava ona.
Ističe da prekomjerna težina nije samo estetski problem, već je i uzrok nastanka mnogih drugih tegoba, bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa te da se faktori koji najčešće dovode do gojaznosti mogu podijeliti u četiri grupe.
“Prvu grupu faktora čini nedovoljno vrijeme za bavljenje fizičkom aktivnošću, nedovoljan broj lokalnih igrališta, nedostatak biciklističkih i pješačkih staza, kao i široko dostupna pasivna zabava u sportskim kladionicama i klubovima“, navodi Stojisavljevićeva.
Dodaje da drugu grupu čini visokoenergetska hrana koja se promoviše kroz različite vidove medija, koja je prihvatljivih cijena, dostupna je u školama, a djeca je koriste za užine u kombinaciji sa osvježavajućim bezalkoholnim pićima.
“Treću i četvrtu grupu faktora čine uticaj porodice gdje se govori o genetskoj predispoziciji na koju se ne može uticati, zatim o lošem primjeru roditelja, te oblast prenosa informacija gdje se ističe značaj edukacije u školskim ustanovama u vezi sa načinom ishrane i pravilnim životnim stavovima”, kaže Stojisavljevićeva.
Nadležni ističu da u BiH, kao i svim zemljama u regionu, neadekvatni stilovi života i loša ishrana uzimaju svoj danak.
“Problem gojaznosti i nedovoljna fizička aktivnost manifestuju se kroz sve veći broj oboljelih od horničnih nezaraznih oboljenja. Drastično raste broj oboljelih od dijabetesa, kardiovaskularnih, malignih i respiratornih tegoba. Kroz centre za rani rast i razvoj, ambulante porodične medicine i Institut za javno zdravstvo RS počećemo da promovišemo fizičku aktivnost“, poručili su iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.
S tim u vezi, ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, prosvjete i kulture i porodice omladine i sporta RS predložiće entitetskoj vladi da u osnovnim školama budu izmijenjeni nastavni planovi kada je u pitanju fizičko vaspitanje, kako bi zdravstveno stanje djece bilo poboljšano.
“Fitnes u osnovnim školama umnogome će pomoći. Lijepo je kada djeca umiju da igraju košarku ili odbojku, preskaču kozlić ili se penju uz konopac, ali ne mogu svi to da rade. Ipak, kroz pojačane fizičke aktivnosti, kao što su fitnes treninzi, stanje možemo da popravimo“, pojasnili su iz Ministarstva zdravlja i socijane zaštite RS te poručuju da će se stručnjaci ubuduće više baviti promocijom razvoja predškolskih i školskih politika za ishranu i sigurnost hrane.
Da bi se spriječila gojaznost, ljekari savjetuju mališanima, ali i njihovim roditeljima, da uspostave pravilan način ishrane kod djece i uvedu svakodnevnu fizičku aktivnost. Stručnjaci savjetuju da djeci treba ograničiti vrijeme koje provode ispred televizora i računara.
GLAVNI UZROČNICI
– neadekvatna ishrana
– predugo sjedenje za kompjuterom
– nedostatak fizičkih aktivnosti
Dijabetes tipa 2
Prema riječima doktorice Snježane Popović-Pejičić, posljednjih godina je u svijetu, ali i kod nas, ustanovljen povećan broj dijabetesa tipa 2 kod djece, čiji je glavni uzrok porast gojaznosti.
“Ovaj tip dijabetesa uglavnom se javlja kod osoba iznad 40 godina, zbog čega zabrinjava činjenica sve većeg broja djece koji boluju od njega“, ističe ona i dodaje da su predviđanja da će se globalna incidenca dijabetesa tipa 2 kod djece u narednih 15 godina povećati za 50 odsto.
Trodnevni jelovnik za dijete jasličke i rane vrtićke dobi:
JELOVNIK PRVOG DANA
Doručak
85 g kuvane zobene kaše, s mlijekom
85 g (115 g) dinje
120 ml (240 ml) mlijeka
Međuobrok
1 komad vlaknastog sira
3 (4) krekera od cjelovitih žitarica
Ručak
85 g salate od tunjevine u pola lepinje od cjelovitih žitarica (salata od tunjevine se pravi s majonezom i usitnjenim kiselim krastavcima)
85 g (115 g) kuvane mrkve
1 mala šljiva, izrezana na komade
120 ml mlijeka
Međuobrok
85 g (115 g) crvenih, žutih, zelenih paprika isjeckanih na trakice
2 kašike preliva za salatu za umakanje
Večera
4 (6) komada malih pilećih medaljona pečenih u rerni s umakom od meda i senfa
85 g (115 g) kuvane smeđe riže s 1/2 kašike maslaca
85 g (115 g) kuvanih mahuna
120 ml mlijeka
Međuobrok
85 g (115 g) zobenih pahuljica pomiješanih s nasjeckanim suvim voćem i orasima
JELOVNIK DRUGOG DANA
Doručak
1 mala palačinka s medom
1 kobasica, narezana na komadiće
120 ml narandžinog soka s dodatkom kalcijuma
Međuobrok
1 tvrdo kuvano jaje narezano na komadiće
120 ml mlijeka
Ručak
1/2 tostiranog sendviča, s 1 kriškom hljeba od cjelovitih žitarica, 1 čajnom kašikom maslaca i 1 kriškom tvrdog sira (1 sendvič, s 2 kriške hljeba i 2 kriške sira)
120 ml (180 ml) supe od paradjza s mlijekom
1/2 male kruške, isjeckane na komadiće (1 kruška)
Međuobrok
1/2 šolje jogurta od jagoda
2 (4) krekera od cjelovitih žitarica
Večera
55 g (85 g) pečene ili pržene svinjetine bez kosti
85 g (115 g) kuvanih crvenih krompira, isjeckanih i gratiniranih maslacem
85 g (115 g) brokule kuvane na pari
120 ml mlijeka
Međuobrok
1/3 šoljice isjeckane breskve
JELOVNIK TREĆEG DANA
Doručak
1 pečeno jaje, posuto sirom
1/2 kriške tosta s maslacem
120 ml soka od ananasa i narandže
Međuobrok
1 keks od zobenog brašna
120 ml čokoladnog mlijeka
Ručak
4 riblja štapića pečena u rerni s tartar sosom
85 g pirea od slatkog krompira, posutog maslacem i cimetom
1/3 šolje tikvice ili bundeve kuvane na pari
1/3 peciva od cjelovitih žitarica
1/2 šolje mlijeka
Međuobrok
4 mala rižina kolača
1/2 banane, isjeckane na komadiće
Večera
85 g kuvanih integralnih špageta
60 ml sosa za tjesteninu
3 ćuftice
parmezan po želji
1 štapić od hljeba sa bijelim lukom
1/2 šolje mlijeka
Međuobrok
1/2 šolje pahuljica
120 ml mlijeka
Nezavisne/Informer.ba
