Iz Delegacije EU u BiH i Međunarodne krizne grupe podsjećaju da novo Vijeće minsitara BiH treba prvo riješiti tri prioritetna pitanja: zakon o državnoj pomoći, zakon o popisu stanovništva i implementaciju odluke Sejdić-Finci
Ekonomsko jačanje, rast standarda, razvoj, evropske integracije, bezbjednost i zdravlje građana, te zaštita i očuvanje okoline biće prioriteti u radu budućeg Vijeća ministara BiH, najavio je Vjekoslav Bevanda, novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen pozdravio je odluku predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande da evropske integracije stavi na vrh prioriteta.
Glasnogovornik Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u BiH Andy McGuffie za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe kako bi bilo dobro da se ministarske pozicije što prije dogovore, kako bi novo Vijeće ministara moglo krenuti s radom na dugo očekivanim reformama.
RSE: Šta mislite o novom sazivu Vjieća ministara BiH i novoj državnoj vlasti, te koliko će biti efikasna u ovakvom sastavu kakav jeste i na način kako je sastavljena?
McGuffie: U svakom slučaju pozdravljamo činjenicu da su se dogovorili, i mi, naravno, podržavamo imenovanje Vjekoslava Bevande za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Svakako da novo Vijeće ministara nema vremena za gubljenje. Postoje jasni ciljevi i prioriteti koje moraju uraditi, naravno, u vezi sa zakonom o popisu stanovništva, zakonom o državnoj pomoći i presudi Sejdić-Finci.
Sve su to stvari koje će Bosnu i Hercegovinu primaći ispunjavanju postavljenih uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Mi želimo da se dogodi što je prije moguće. Ohrabreni smo Bevandom koji je u uvodnom govoru pred Parlamentom rekao da su evropske integracije za njega prioritet.
RSE: Da li ste optimista da će Bosna i Hercegovina ove godine moći dobiti kandidatski status za pristupanje Evropskoj uniji?
McGuffie: Mi se nadamo da se uslovi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mogu ispuniti, i to vrlo brzo. Jasno je šta se mora uraditi. Nakon toga Bosna i Hercegovina može razmišljati o aplikaciji za kandidaturu.
Bili smo vrlo jasni: Evropska unija je tu da pomogne i da da savjete i smjernice. Naravno, vrlo je bitna i finansijska pomoć. Ali, vi znate da sve glavne odluke moraju donijeti domaće vlasti, odnosno bh. političari koji vode bh. institucije. Niko drugi to umjesto njih ne može uraditi. Oni moraju preuzeti odgovornost.
RSE: Da li se nešto mijenja u poznatom stavu da EU pregovara sa „jednom adresom“ i da ključnu ulogu u evropskim integracijama ima država, a ne njeni entiteti?
McGuffie: Ne, ništa se nije promijenilo. Bosna i Hercegovina je jedan proces, jedna zemlja koja govori jednim glasom. Moramo napomenuti da je Bosna i Hercegovina kao država potpisala ugovor o Stabilizaciji i pridruživanju. Kada govorimo o entitetima – oni imaju značajnu ulogu kao i sama zemlja.
EU treba biti sredstvo, a ne cilj
Analitičar Međunarodne krizne grupe, Srećko Latal, naglašava da uz izbor novog Vijeća ministara treba vezati i drugačiji odnos prema procesu evropskih integracija.
“Mislim da se tu, u Bosni i Hercegovini, pravi jedna klasična greška, koju smo vidjeli i u nekim drugim zemljama prilikom procesa pristupanja Evropskoj uniji, a to je da je članstvo u EU postalo cilj, umjesto da postane sredstvo. Prema tome, mislim da generalno u Bosni i Hercegovini nova državna vlada, ali isto tako i entitetske vlasti i vlada Brčko Distrikta, treba da zauzmu jedan puno zdraviji stav prema kompletnoj trenutnoj političkoj, ekonomskoj i socijalnoj situaciji”, ocjenjuje Latal.
“Znači – ta evropska integracija jeste neko dugotrajno usmjerenje Bosne i Hercegovine, međutim, ono što je neophodno jeste da se učini sve što je moguće da se poboljša životni standard u BiH, da se pojača zapošljavanje, da se ojača privreda, da se smanji javna potrošnja. Kada Bosna i Hercegovina uradi sve to, samim tim će biti spremnija za pristupanje Evropskoj uniji”, navodi Latal za RSE.
Latal sitiče da je BiH izgubila nekoliko godina zbog sporenja o nadležnostima različitih nivoa vlasti, ali da se ne može očekivati od čelnika Evropske unije da o tome donesu konačnu riječ.
„Ta priča o nadležnostima, ko je za šta nadležan, jeste bila dio političke blokade koja u Bosni i Hercegovini traje već nekih šest godina i koja jako skupo košta i BiH i njene građane. Ne može se očekivati da će Evropska unija jasno i decidno reći u svakom segmentu i svakom sektoru šta treba uraditi. Da podsjetim: Evropska unija i njenih 27 članica različito su riješili svoje procese, svoje mehanizme, svoje nadležnosti na različitim nivoima vlasti.
U Evropskoj uniji imamo različitu strukturu država. Međutim, ono što je moguće i što će se u svakom slučaju desiti jeste da će, kako Bosna i Hercegovina pređe ova tri ključna uslova – zakon o državnoj pomoći, zakon o popisu stanovništva i neki kredibilan napor na implementaciji odluke Sejdić-Finci – znači, kada se ispune uslovi nakon kojih će moći kredibilno da preda aplikaciju i, nadamo se, do 2014. da dobije status kandidata, tek tada taj ozbiljan posao počinje.
Tada će se to pitanje koordinacije u različitim sektorima, različitim segmentima, morati rješavati na jedan jedini mogući način, a to je kroz kompromis svih ključnih političkih igrača i uz podršku Evropske unije koja će moći i trebati davati primjere kako su određeni sektori riješeni u zemljama članicama EU. Lokalni lideri će onda birati između tih mogućnosti i dogovarati se koji proces, koji segment, koji sektor se da najbolje riješiti u Bosni i Hercegovini i na koji način“, zaključuje Latal.
RSE/Informer.ba
