Federalni ministar finansija Ante Krajina potvrdio je informaciju da će se aktuelna vlast, ukoliko ne uspiju pregovori o obnavljanju aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), prijeći na “plan B” i povećati porez na dodatu vrijednost.
No, Krajina nije htio otkriti za koliko se planira povećati PDV i hoće li to biti između 22 i 25 posto, kako se spominje u javnosti, piše Dnevni avaz.
“Još nije bilo zvaničnih razgovora o tome na Vladi, ali jeste na Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje. Jasno je da se PDV najbolje ubire kada je na snazi jedinstvena stopa, jer je tada gotovo nemoguće da se pojave manipulacije. Normalno je da treba naći mjeru i vidjeti iskustva drugih zemalja iz okruženja. Mi smo razmatrali tu ideju, a rađena je i studija o PDV-u i diferencijalnoj stopi. Sa studijom su upoznata obojica entitetskih premijera”, pojašnjava Krajina.
Podsjetimo da su, nakon što je uveden PDV, 2005. godine, pa do kraja do 2008. godine prihodi rasli, ali i cijene. U tom periodu je prikupljeno blizu dvije milijarde maraka prihoda više nego što je planirano.
No, tadašnja vlast, umjesto da je poslušala savjet MMF-a i položila sredstva na poseban račun te spremila kapitalna ulaganja, taj novac gurnula je u tekući potrošnju – na povišice plaća, isplate regresa i obnove voznog parka te druge troškove administracije i vlasti, bez velikih javnih ulaganja od kojih bi svi građani imali koristi.
Višak prihoda koji je izvučen iz zdravog dijela ekonomije uvođenjem PDV-a vrlo je brzo nestao kada je, krajem 2009. godine, stigla recesija, a rastrošne vlasti i rasipnički budžeti su preko noći stigli u deficit koji je prošle godine u cijeloj državi bio gotovo milijardu maraka! To znači da su vlasti za samo četiri-pet godina spiskale blizu tri milijarde maraka koje su putem PDV-a uzete od građana, poslodavaca i svih privrednika.
Sada, kada su nakon dvogodišnje recesije sve rezerve utrošene, vlasti opet razmišljaju da manjak novca uzmu iz džepova građana, ne mareći za to što će i minimalno povećanje PDV-a pokrenuti lavinu poskupljenja.
Ministar Krajina, međutim, smatra da je moguće pokrenuti neke socijalne programe, ali da u Vladi još ne postoji zvaničan stav o tome.
“Ako do toga dođe, postoje resorna ministarstva koja, vjerovatno, imaju podatke o najugroženijim kategorijama. Naravno, ne treba raditi subvencije za one koji je imaju, već za one koji je nemaju”, pojašnjava Krajina.
Naglašava da, iako ne postoji zvaničan stav Vlade FBiH o povećanju stope PDV-a, svjestan je da bi novi nameti doveli do rasta cijena te da će to biti neminovno.
Na upit kako komentira navode Zlatka Hurtića, ekonomskog analitičara, da je povećanje PDV-a u ovom momentu nepopularno zbog toga što će dovesti da rasta cijena i smanjenja konkurentnosti domaćih proizvoda, Krajina kaže da jednako razmišlja.
“Slažem se s Hurtićem, to je tako i prema mom mišljenju”, kaže on.
