“Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu BiH i Zakona o prestanku važenja Zakona o Tužilaštvu BiH poslanika SDS-a i SNSD-a zahtijeva najoštriju reakciju Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država kao i nadležnih međunarodnih tijela”, navodi se u pismu koje je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović uputio danas visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku, ambasadoru Sjedinjenih Američkih Država u BiH Patricku S. Moonu, ambasadoru Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH Nigelu Caseyu.
Pismo je također upućeno i ambasadorici SR Njemačke u BiH Ulriki Marii Knotz, ambasadoru Republike Francuske u BiH Rolandu Gillesu, ambasadoru Republike Turkse u BiH Ahmetu Yildizu, specijalnom predstavniku Evropske unije u BiH, ambasadoru Peteru Sorensenu, šefici Ureda Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Hennessey i šefu Misije OSCE-a u BiH, ambasadoru Fletcheru M. Burtonu.
Bećirović navodi da su ga sve učestalije aktivnosti koje su u posljednje vrijeme usmjerene protiv nezavisnog i profesionalnog rada pravosudnih organa BiH nagnale da im se obrati pismom.
On podsjeća da je Evropska unija pokrenula struktruirani dijalog upravo da bi se odustalo od antiustavne inicijative za referendum o Sudu BiH i Tužilaštvu BiH-koji je ocijenjen kao nedopustiv.
“Prva izjava na prvom sastanku strukturiranog dijaloga u Banjoj Luci u junu 2011. bila je da su Sud BiH i Tužilaštvo BiH neupitni, da je njihovo postojanje u skladu s Ustavom BiH, da „njihovo nespominjanje u Ustavu ne znači da su neustavni“, te da o njihovom ukidanju neće biti govora”, navodi Bećirović.
Nadalje, dodaje on, međunarodna zajednica kao kreator Dejtonskog mirovnog sporazuma, njegovih institucija koje garantiraju mir u BiH i vladavinu prava, koja je aktivno učestvovala u formiranju državnog pravosuđa u BiH, ima odgovornost da ga zaštiti od ovog i sličnih napada.
“Postojanje Suda BiH zasnovano je na Ustavu, jer su tako potvrdile dvije institucije koje su garant zaštite tog ustava: Ustavni sud BiH i Ured visokog predstavnika u BiH. Međutim, ovaj prijedlog otvoreno poziva na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH. Neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH predstavlja krivično djelo, kažnjivo kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navodi se u pismu.
Dodaje se da je prijedlog svojevrsni poziv i na druga krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, kao što je napad na ustavni poredak.
Bećirović ističe da je daljnje toleriranje antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti izuzetno opasno po demokratski razvoj države BiH.
“Umjesto dosadašnjeg pasivnog pristupa međunarodne zajednice, pozivam vas da se aktivno uključite i podržite formiranje vrhovnog suda BiH. Ideja za osnivanjem nove sudske instance u BiH u formi jednog vrhovnog suda na nivou države javila se već u prvim godinama nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Ta ideja sazrijevala je kroz različite probleme u vezi s nepovezanom strukturom pravosudnog sistema u BiH, na čijem vrhu ne postoji jedan vrhovni sud Bosne i Hercegovine koji bi bio garant jedinstvenog tumačenja zakona, te građanskih i drugih prava”, navodi Bećirović.
Međutim, dodaje, princip jednakosti građana pred zakonom garancija je koju pruža Ustav BiH, i samim tim mora je ispoštovati država BiH. Drugim riječima, građani moraju biti jednaki na teritoriji BiH, a ne jednaki u svom entitetu, kantonu ili distriktu.
Iz tog razloga je više važnih državnih i međunarodnih tijela tokom poslijeratnih godina ukazivalo na manjkavost postojećeg uređenja pravosuđa BiH zbog nedostatka koherentnosti sistema na nivou cijele države.
Bećirović navodi da je nesporno da postoji potreba za ujednačavanjem sudske prakse na teritoriji BiH, jer ona sada nije osigurana. Također, činjenica je da se ovaj problem godinama samo produbljuje, s obzirom na usvajanje novih zakona kao i brzi i stalni razvoj sudske prakse u entitetima, ponekad u sasvim različitim pravcima.
Pitanje jednake interpretacije zakona nije značajno samo s aspekta ostvarenja individualnih ljudskih prava i sloboda-već i s aspekta pravne sigurnosti i predvidivosti u poslovnim i finansijskim odnosima i kao takvo, ovo pitanje je od presudnog značaja za sveukupan ekonomski prosperitet zemlje.
“Jedna od preporuka Evropske komisije u okviru „strukturiranog dijaloga“ o pravosuđu u BiH, iz juna 2011., bila je da se s mrtve tačke pomaknu razgovori koji su vođeni u okviru Radne grupe za osnivanje apelacionog suda BiH, odnosno da se preduzmu koraci na njihovom provođenju.
U tom smislu Ministarstvo pravde BiH izradilo je Nacrt zakona o Apelacionom sudu BiH, kojim se predviđa osnivanje suda koji bi odlučivao isključivo po žalbama na odluke Suda BiH. Međutim, nije opravdano u zemlji poput BiH osnivati odvojenu novu državnu pravosudnu instituciju koja bi služila isključivo kao sud druge ili treće instance za odluke jednog suda-Suda BiH”, navodi se u pismu.
Dodaje se da je teško ekonomski opravdati potrebu za formiranjem posebnog (višeg) suda za potrebe samo jednog nižeg suda u čitavom sudskom sistemu, naročito u zemljama sa stepenom ekonomskog razvoja poput BiH.
Formiranje ovakvog suda na državnom nivou zahtijevalo bi novi budžet s velikim novčanim sredstvima, infrastrukturu, administraciju, sudsko osoblje i sve one službe podrške koje ima Sud BiH. Sve to bilo bi veliko opterećenje za državni budžet i svojevrsni luksuz kakav ova zemlja sebi trenutno ne može priuštiti. U svim zemljama Evrope postoji piramidalna struktura pravosuđa na čijem vrhu je vrhovni sud.
S druge strane, navodi Bećirović, projekt osnivanja novog suda odvojenog od Suda BiH bio bi itekako opravdan kada bi se uređenjem njegove nadležnosti popunile oblasti koje su u sistemu pravosuđa BiH nepokrivene, u jurisdikcijskom smislu, odnosno kada bi taj sud poprimio obilježja vrhovnog suda BiH.
“Novi sud na nivou države BiH bio bi garant jedinstvene primjene državnih zakona od sudova opće nadležnosti i specijaliziranih sudova. Sistem sudova opće nadležnosti ne bi bio promijenjen te bi tako u entitetima i Brčko Distriktu BiH to i dalje ostali općinski, tj. osnovni sudovi, okružni tj. kantonalni, sud Brčko Distrikta, kao i entitetski vrhovni sudovi i Apelacioni sud Brčko Distrikta BiH”, navodi se u pismu.
Međutim, dodaje se, osnovna uloga novog državnog suda trebalo bi da bude osiguravanje pravnog jedinstva na cijeloj teriroriji BiH rješavanjem načelnih pitanja u primjeni državnog prava. Tzv. apelacioni sud BiH imao bi nadležnost, kako u suđenju tako i van suđenja, da: odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka Suda BiH; odlučivanje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka entitetskih sudova u slučajevima u kojima im je preneseno vođenje postupka iz nadležnosti Suda BiH, i kada primjenjuju državne zakone, odnosno uvijek kad je to (državnim) zakonom određeno.
Također da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka sudova opće nadležnosti i specijaliziranih sudova, kojima je povrijeđen državni zakon, a u slučajevima predviđenim zakonom; te van suđenja, da: utvrđuje načelne stavove i načelna pravna shvatanja o pitanjima značajnim za jedinstvo u primjeni državnih zakona od sudova opće nadležnosti; rješava sukobe nadležnosti između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda; predlaže Ustavnom sudu BiH pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti ili zakonitosti.
“Predloženi model je minimum koji se mora što prije ostvariti u BiH, dok eventualne ostale nadležnosti mogu biti predmet daljnje stručne rasprave. U najmanju ruku, mora postojati državni sud koji ima nadležnost da jedinstveno tumači državne zakone i prema njima postupa. Ovim bismo vrlo brzo prevazišli postojeći problem u primjeni Krivičnog zakona BiH u predmetima ratnih zločina zbog kojeg se trenutno protiv BiH vode dva predmeta pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu”, navodi se u pismu.
Također, dodaje se, u tako postavljenom sistemu bit će osigurano da svi budući zakoni doneseni na nivou države, kojih će biti sve više u procesu evropskih integracija, a što će u svakom slučaju biti rezultat političkih odluka, budu na jednak način primijenjeni u oba entiteta i Brčko Distriktu BiH.
Time bi država zadovoljila svoje postojeće ustavne obaveze, ali i buduće obaveze prema Evropskoj uniji, navodi se u Bećirovićevom pismu.
Fena/Informer.ba
DENISE SVAKA CAST, BOSNA I HERCEGOVINA JE UZ TEBE!!!