Bh. intelektualci imaju različito mišljenje o trilateralnom sastanku u Karađorđevu, i njihovu implikaciju na političke prilike u našoj zemlji.
edinstveni su u ocjeni da susreti na najvišem nivou trebaju biti održavani, ali su sumnjičavi u pogledu motiva, iskrenosti i posebno posljedica.
Konkretni problemi
Bivši predsjednik bh. vlade i ambasador u Hrvatskoj prof. dr. Hasan Muratovićističe da je dobro da se predstavnici BiH i Srbije sastaju te da bi se vlade dvije zemlje nakon Karađorđeva morale pozabaviti konkretnim problemima.
“Tada bih vjerovao da je to nova stranica međusobnih odnosa. Bez toga, sve je priča koja samo dobro zvuči. Historija nas uči da u riječi ne možemo vjerovati. No, dobro je da je odnekud krenulo. Srbiji je bitno da pokaže Evropskoj uniji (EU) da djeluje pozitivno. S druge strane, mi to moramo iskoristiti za stvarno uređivanje odnosa i rješavanje problema” – rekao je Muratović za “Dnevni avaz”.
Profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) prof. dr. Šaćir Filandra uvjeren je da se odnosi BiH i Srbije ne mogu radikalno promijeniti jednim sastankom. Nije, smatra on, realno očekivati da se Srbija distancira od politike Republike Srpske, jer je to izvorno njena politika.
“Politika RS pravi se u Beogradu. U Karađorđevu su se mogle čuti lijepe izjave, dobrosusjedske naravi. Ali, međusobni sukobi i varanja, posebno u odnosu Beograda prema Sarajevu, traju stoljeće i po. To je vrlo negativna povijest stradanja i obespravljivanja ljudi. Za harmoniziranje tih odnosa trebat će mnogo. Ali, s pravom možemo reći da je pozicija Sarajeva mnogo bolja nego ranije” – ističe Filandra.
Loš ambijent
Akademik Sulejman Redžić, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, smatra da se nikakvi dogovori nisu smjeli praviti u ambijentu Karađorđeva.
“Mene čudi pretjerani optimizam našeg političkog establišmenta, koji ponovo pokazuje naglašenu političku naivnost i odlazi na mjesto jednog od najvećih političkih zločina prema BiH. Ovdje se radi o jednom političkoj lukavstvu Srbije, koja želi sebe predstaviti kao mirotvorca. U praksi vidimo da je to mnogo drugačije. Čudim se da je na to pristala Turska” – izjavio je Redžić.
Filozofija apsurda
Predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) prof. dr. Nedžad Mulabegović vjeruje da bi izjave srbijanskog predsjednika Borisa Tadića prvi put trebalo nešto ozbiljnije shvatiti.
“Ali, ne previše ozbiljno. Jer, recimo, ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić daje izjavu podrške referendumu u RS, a Tadić sada tvrdi da nije za referendum o disoluciji tog entiteta. Svakako, bez sastanaka i kompromisa nema budućnosti. Možda proradi i filozofija apsurda, pa se u neka doba i razumijemo” – tvrdi Mulabegović.
Nova faza odnosa
Profesor na FPN-u dr. Asim Mujkić kaže da je važno da se Turska, čija je historija isprepletena s historijom naših naroda, pojavljuje kao faktor stabilnosti na Balkanu. Vjeruje da nas s tim u vezi očekuju“neka bolja vremena”. Ističe da Turska može odigrati ključnu posredničku ulogu u konsolidiranju odnosa između BiH i Srbije, pa čak uvezati i Hrvatsku.
“Ovo vrijedi pozdraviti. Osim toga, Karađorđevo, kao mjesto odakle se dijelila BiH, postaje nova faza u odnosima BiH i Srbije, odnosno integracije. Jedini moment koji se meni ne dopada jeste nagovještavanje neke vrste paralelizma između pozicije Kosova i RS” – kaže Mujkić.
