Bosna i Hercegovina je polazišna, odredišna i tranzitna zemlja za muškarce, žene i djecu koji su predmet trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada u Azerbejdžanu, Sloveniji, Hrvatskoj i drugim evropskim zemljama, podaci su koje je danas u Sarajevu objavilo Udruženje “Novi put”.
U cilju prevazilaženja identificiranih nedostataka i podizanja javne svijesti o problemu trgovine ljudima, Udruženje “Novi put” je od januara do decembra ove godine implementiralo projekt “Usmjeravanje i osnaživanje prevencije i borbe protiv trgovine ljudima u BiH” u saradnji s NVO “La Strada” iz Češke Republike.
Sredstva za implementaciju projekta je obezbijedilo Ministarstvo vanjskih poslova Češke Republike putem programa “Transition”. Sve aktivnosti na projektu su provedene uz saglasnost i podršku Ministarstva sigurnosti BiH, Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima, saopćeno je iz Udruženja “Novi put”.
Žene iz Albanije, Srbije, s Kosova te žene i mlade djevojke iz Bosne i Hercegovine su bile predmet trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja unutar zemlje. Lokalne djevojke, posebno romskog porijekla, bile su predmet trgovine ljudima, korištenjem prisilnog vjenčavanja, u svrhu kućnog ropstva.
Dječaci i djevojčice romskog porijekla, neki i od samo četiri godine starosti, bili su podvrgnuti prisilnom prosjačenju od organizovanih kriminalnih grupa.
Prema izvještaju State Departmenta za prošlu godinu, BiH se nalazi u skupini TIER 1 (nivo 1) i vlasti BiH u potpunosti poštuju minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima.
Vlasti su pokazale kontinuirane napore na provođenju zakona i zaštiti žrtava trgovine ljudima. Međutim, vlasti nisu vršile proaktivnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, što je vjerovatno rezultiralo njihovim kažnjavanjem za nezakonita djela počinjena kao rezultat činjenice da su bili predmet trgovine ljudima.
U 2010. godini vlasti su identificirale 37 žrtava trgovine ljudima, u usporedbi sa 46 žrtava u 2009. godini. Od tih identifikovanih žrtava trgovine ljudima, četiri osobe su bili strani državljani.
Prema mišljenju bh. eksperata koji se bave ovim pitanjem, policija ne koristi proaktivne tehnike identifikacije u svrhu lociranja žrtava koje se u sve većoj mjeri drže na privatnim lokacijama širom zemlje te je opravdana bojazan da mnoge potencijalne žrtve nisu prepoznate kao takve.
U 2010. godini vlasti na državnom nivou su procesuirale i osudile sedam počinilaca trgovine ljudima, u poređenju s njih 11 u 2009. godini. Izrečene kazne su bile od jedne odgode izvršenja do šest godina zatvora. Tri od prethodno navedenih kazni bile su duže od 4,5 godine.
Sudovi u Federaciji BiH su procesuirali i osudili tri počinioca trgovine ljudima, a kazne su izrečene na šest mjeseci do 2,5 godine zatvora. U usporedbi s tim, u 2009. godini bilo je 11 osuđenih počinilaca.
Regionalni eksperti navode da vlasti često ne uspijevaju da prepoznaju slučajeve trgovine ljudima i krivično gone počinioce po drugim krivičnim osnovama, što rezultira kontinuiranim korištenjem odgode izvršenja za počinioce trgovine ljudima.
Fena/Informer.ba
