Zemlje zapadnog Balkana su u iščekivanju novog izvještaja Evropske komisije, koji treba da ocjeni napredak regiona u procesima eurointegracija.
Želje pet zemalja u regionu u tom pogledu su iste, ali su im šanse različite, pošto se suočavaju sa specifičnim problemima, koje moraju da riješe prije nego što dobiju status kandidata i datum za početak pristupnih pregovora.
I polazne pozicije su različite Makedonija i Crna Gora već imaju status kandidata, Srbija i Albanija su podnijele kandidaturu, dok Bosna i Hercegovina još nije stigla do te faze, navodi Tanjug.
U Podgorici, koja je krajem prošle godine dobila status kandidata, ne kriju optimizam, mada u Bruxellesu tek treba da ocijene koliko je Crna Gora napredovala u sistemskim promjenama.
Radi se, prije svega, o reformama u oblasti pravosuđa, slobodi informiranja i borbi protiv korupcije i kriminala.
Makedonija je još 2005. godine stekla status kandidata, ali zbog spora s Grčkom o svom imenu još nije dobila datum za početak pregovora.
U Skoplju se nadaju da će konačno preskočiti tu prepreku, dok u Atini kritiziraju Skoplje zbog odluke da podigne spomenik Aleksandru Velikom, za koga Grci kažu da je njihov antički vojskovođa rođen u Peli, koga Makedonci sada smišljeno svojataju.
“Taj spomenik podstiče separatizam koji je najveća prijetnja Balkanu”, prenose atinski mediji upozorenje grčkih zvaničnika.
U neizvjesnoj situaciji je i Tirana, koja se već dvije godine suočava sa političkom paralizom zbog spora dvije vodeće stranke – Demokratske i Socijalističke partije – o ključnim pitanjima daljnjeg razvoja zemlje.
Ta kriza se još više produbila poslije nedavnih lokalnih izbora za koje opozicija tvrdi da su pokradeni, isto kao i izbori za parlament prije dvije godine.
Komesar EU za proširenje Stefan Fule je tim povodom pozvao dvije strane da otvore dijalog i da izvedu zemlju iz političkog ćorsokaka.
“Ako demokratija ne funkcionira to će imati posljedice na integracije Tirane sa EU“, prenijele su agencije Fuleovo upozorenje.
Kada je riječ o zemljama zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina je najviše zaostala u eurointegracijama zbog dubokih unutrašnjih političkih i etničkih podjela.
To potvrđuje i sadašnja “kriza vlasti” koja nije formirana ni godinu dana poslije parlamentarnih izbora.
Poslije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, uslijedio je zastoj u reformama i BiH još nije podnijela molbu za dobijanje statusa kandidature za ulazak u EU.
Srbija je napravila značajan korak ka dobijanju statusa kandidata za ulazak u EU izručenjem dvojice posljednjih haških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića.
U Beogradu se sada bije bitka i za dobijanje datuma početka pristupnih pregovora sa Unijom što će zavisiti od napretka u pregovorima Beograda i Prištine i od dinamike usvajanja sistemskih zakona, odnosno reformi pravosudnog sistema i borbe protiv kriminala i korupcije.
Evropska Komisija će objaviti izvještaj početkom oktobra, a lideri EU treba da ga usvoje krajem godine.
Fena/Informer.ba
