Ali statistički podaci i procjene o efikasnosti ne pokazuju da veći broj policajaca državi donosi nužno bolju borbu protiv kriminala i korupcije od evropskog prosjeka.
Policije širom Evropske unije danas pronalaze načine da s manjim brojem policajaca zadrže ili povećaju svoju efikasnost.
U isto vrijeme u BiH se planira dodatno povećanje broja policajaca.
Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu kaže da su sadašnje projekcije broja policajaca rađene prije nekoliko godina, ali dodaje kako je standard u EU da se više radi na profesionalizmu i korporativnom pristupu upravljanja u menadžmentu policijskih institucija.
“Brojnost ne mora značiti smanjenje kriminala. Određene proaktivne metode trebaju biti više zastupljene i primjenom tih metoda može se računati na smanjenje stope kriminala i samim tim na trend smanjenja policijskih službenika”, zaključuje Kržalić.
Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Muhamed Budimlić objašnjava da BiH nema odgovarajuće načine da ocjenjuje efikasnost rada policije i da stopa kriminala nije dovoljan pokazatelj.
“To je daleko od stvarne slike kriminaliteta. Vi kada pogledate kvalitativnu strukturu, vidjet ćete da, recimo, korupcije u Bosni i Hercegovini nema, jer je ispod jedan posto prijavljenog kriminaliteta”, kaže Budimlić.
Prema zvaničnim izvještajima policije u Federaciji, u septembru u dva kantona policija nije zabilježila nijedno krivično djelo korupcije.
U isto vrijeme percepcija građana o nivou korupcije je daleko gora od prosjeka Evropske unije. BiH je na indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala na 110. mjestu, više od 30 mjesta ispod najniže rangirane članice Unije – Bugarske.
Nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić kaže kako su sve policijske agencije u BiH prošle godine podnijele Državnom tužilaštvu tek šest krivičnih prijava za korupciju. On smatra da su državi potrebni policijski službenici koji će raditi na terenu i da je potrebno hitno raditi na organizaciji rada unutar policijskih agencija.
“Mi u policiji imamo previše rukovodilaca koji imaju slaba stručna znanja o tom poslu. Oni su pod velikim političkim pritiskom i negativnim ili neprimjerenim političkim uticajem”, kaže Miletić.
Efikasnija borba protiv korupcije i kriminala u središtu je uslova koje BiH mora ispuniti da bi se približila Evropskoj uniji. Za sada su vlasti dosta sporije u rješavanju primjedbi na nedostatke u organizaciji policije, političkih uticaja i povezanosti s drugim zemljama u odnosu na planove zapošljavanja novih policajaca.
Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH na to suptilno upozorava. Dok navodi podatke o broju policajaca i poredi ih s evropskim prosjekom, u izvještaju iznosi niz nedostataka domaćeg sistema, sastavljenog od 16 različitih policijskih tijela sa gotovo 17.000 policajaca.
Izvještaj navodi kako policija nije proaktivna u pokretanju istraga, te da su istrage spore. Konstatuje i kako je policija podložna političkim uplitanjima, te da su finansijske istrage i oduzimanje imovine izuzetno neefikasni.
Veoma formalan način na koji Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pribavlja dokaze, uključujići i one za slučajeve visoke korupcije, izaziva ozbiljnu zabrinutost Komisije, navedeno je u Izvještaju, u kojem stoji da je SIPA u 2021. godini pokrenula 193 istrage u predmetima korupcije – 42 po službenoj dužnosti i 151 po naredbi nadležnog tužilaštva – od kojih je 20 okončano.
Prema Izvještaju Federalne uprave policije, policija u Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu 10 (Livno) u septembru nije zabilježila niti jedno krivično djelo korupcije ili finansijskog kriminaliteta. Taj se broj u drugim kantonima kretao od jednog do tri, sa izuzetkom Tuzle, gdje ih je bilo 20.
BIRN BIH/Informer.ba
