Broj azilanata iz BiH u zemljama EU se u posljednje tri sedmice prošle godine povećao za 97 odsto, te u EU vode razgovore u vezi s privremenom suspenzijom bezviznog režima, potvrdila je juče “Nezavisnim” Tanja Fajon, izvjestilac za viznu liberalizaciju Evropskog parlamenta.
Pozivajući se na posljednje dostupne podatke FRONTEX-a, evropske agencije za kontrolu spoljnih granica EU, Fajonova upozorava da u posljednje vrijeme nekoliko zemalja članica EU poteže pitanje suspenzije viznog režima.
“Mnogo toga je sada u pitanju. Trenutno raspravljamo o uvođenju mehanizma za privremenu suspenziju viznog režima. Potrebne su nam pozitivne vijesti iz regiona da bismo na kraju te debate izašli sa pozitivnim stavom da BiH i bilo kojoj drugoj zemlji u regionu više nikad ne uvedemo vize”, rekla je Fajonova.
Prema podacima FRONTEX-a, porast tražilaca azila se u najvećoj mjeri odnosi na Švedsku, u kojoj se broj tražilaca azila iz BiH udvostručio u odnosu na tri sedmice ranije.
“Još jednom apelujem na vlasti BiH da učine sve što je u njihovoj moći da osiguraju sprovođenje mjera koje su omogućile bezvizni režim i onemoguće ljude da zloupotrebljavaju šengenska pravila“, naglasila je Fajonova.
Dodala je da EU želi da vidi slobodu kretanja za sve građane, ali u skladu sa važećim procedurama.
Bakir Dautbašić, šef bh. monitoring tima za viznu liberalizaciju i sekretar Ministarstva bezbjednosti BiH, kaže da je jedini zabrinjavajući trend porasta broja azilanata u Švedskoj, dok je u ostalim zemljama situacija bolja.
“Zabilježeno je povećanje broja zahtjeva za azil tokom avgusta i septembra 2011. godine u Belgiji, ali adekvatnim koordiniranim angažmanom belgijskih i BiH vlasti, broj zahtjeva je smanjen na nivo koji u ovom momentu nije zabrinjavajući”, rekao je on.
Naveo je da je prije tri sedmice boravio u Švedskoj i u razgovoru sa švedskim imigracionim vlastima dogovorio mehanizme komunikacije kako bi bio suzbijen zabrinjavajući broj azilanata u toj zemlji.
“Riješili smo problem u Belgiji i nema razloga da na isti način ne riješimo i problem sa Švedskom. Drago mi je da su kolege iz drugih zemalja i Švedske svjesne napora koje činimo i da želimo da riješimo ovaj problem. Imamo izvanrednu komunikaciju sa švedskom ambasadom u Sarajevu”, rekao je Dautbašić.
Naveo je da je u protekloj godini bio 981 tražilac azila iz BiH u Švedskoj, uglavnom romske nacionalnosti iz bijeljinske, zeničke, zavidovićke i sarajevske regije.
Bose Hedberg, ambasador Švedske, nam je potvrdio da je Švedska zabrinuta zbog povećanog broja azilanata, ali je rekao da nema informacije o mogućnosti ponovnog uvođenja viza. On je istakao da je izvjesno da će zahtjevi za azil biti odbijeni, a podnosioci vraćeni u BiH.
“Ovo jeste problem i razlog za zabrinutost, ali problem pokušavamo riješiti u kontaktu sa bh. vlastima. To nije problem samo za Švedsku koja mora odvajati sredstva za ove namjene, koja bi inače mogla biti iskorištena za druge namjene, nego je i problem za te ljude koji realno nemaju šansu da dobiju azil u Švedskoj”, rekao je švedski ambasador.
Iz njemačke ambasade su juče izjavili da prate pomno implementaciju vizne liberalizacije, te da pozdravljaju napore koje čine bh. vlasti.
“Njemačka je uvjerena da BiH može djelovati protiv takve zloupotrebe vizne liberalizacije i da ona neće biti ugrožena – u interesu svih turista kao i poslovnih ljudi”, saopštili su iz Ambasade Njemačke.
Nezavisne/Informer.ba
