Za razliku od mnogih drugih zemalja, BiH nije iskoristila poziciju nestalnog člana Savjeta bezbjednosti (SB) UN-a da poboljša svoj međunarodni položaj i uspostavi prisnije odnose s velikim silama.
Stručnjaci u našoj zemlji ističu da je BiH kao nestalna članica SB imala više štete nego koristi, s obzirom na to da su se svjetski problemi poput Kosova ili Palestine direktno odražavali na unutrašnju bh. politiku, gdje su, ionako nestabilnu političku situaciju, dovodili do usijanja.
“Članstvo u Savjetu bezbjednosti UN-a svelo se na prikazivanje BiH onakve kako je vidi Haris Silajdžić. Gledajući po tome, imali smo više štete nego koristi od tog članstva, što dovoljno govori o BiH. Druge države su na sve načine lobirale, učestvovale i na kraju izvlačile korist od svog članstva, a mi smo stagnirali”, kazala je Ana Trišić-Babić, zamjenik ministra spoljnih poslova BiH.
Ona je naglasila da se BiH i te kako mogla okoristiti o to članstvo, u smislu nametanja nekih međunarodnih projekata i iskustvom koje smo imali s obzirom na to da su kod nas bile i mirovne misije.
Najveći poslijeratni međunarodni uspjeh BiH, kako su to isticali zvaničnici kada smo 1. januara 2010. godine postali nestalni član SB UN-a, uzalud je potrošen jer je BiH izgubila šansu da se u međunarodnim odnosima nametne kao zemlja koja je spremna da aktivno učestvuje u svjetskim procesima. Isto tako, s iskustvima u postkonfliktnoj izgradnji mira BiH nije uspjela da se nametne kao zemlja koja ima iskustva u svemu tome, jer često se događalo da unutrašnja neslaganja, kao što je sada slučaj s Palestinom, BiH vežu ruke u SB UN-a. Ono što je sigurno jeste da BiH članstvom u SB nije ojačala ugled u svijetu i olakšala put, kako bi realizovala spoljnopolitičke prioritete i otvorila vrata za brži ekonomski napredak.
“Činjenica je da mnoge zemlje tu svoju poziciju iskoriste djelujući na dnevnoj bazi, u smislu kontakata ili bilateralnih susreta, jer to je mjesto permanentnog kontakta sa državama cijelog svijeta. U tom smislu, BiH su praktično bile vezane ruke, jer je mandat prošao u blokadi Savjeta ministara”, kazao je Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke.
Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva, kaže da se članstvom u SB UN-a moglo postići više, ali, s obzirom na to da je BiH jedna nekoherentna država, vrlo malo se u tako respektabilnom tijelu i moglo iskoristiti.
“BiH jednostavno ima puno svojih unutrašnjih neriješenosti da bi mogla nastupati kao jedan subjekt. Ako vagamo krajnje štete ili koristi, mislim da članstvo ne može biti nekorisno. Samo njeno učešće afirmisalo je njenu državnost, pa makar i u formalnom smislu”, kazao je Mujkić.
Podsjećanja radi, BiH je kao nestalna članica SB UN-a izabrana na period od 1. januara 2010. godine do 1. januara 2012. Izbor BiH uslijedio je nakon što je Poljska, kao istočnoevropka zemlja, odustala od kandidature za ovo tijelo. BiH je u SB UN-a u ime istočnoevropske grupe zemalja zamijenila Hrvatsku, koja se, prema mišljenju stručnjaka iz te zemlje, dobro okoristila ovim članstvom jer je poboljšala međunarodni ugled zemlje i nametnula se kao nezaobilazan faktor u političkom i ekonomskom životu istočne evrope.
Generalna skupština UN-a izabrala je Gvatemalu, Maroko, Pakistan i Togo da od 1. januara u naredne dvije godine budu nove nestalne članice SB-a. Umjesto BiH, kao nestalna članica iz grupe istočnoevropskih zemalja, izabran je Azerbejdžan.
Najvažnije tijelo UN-a
Savjet bezbjednosti (SB) je najvažnije tijelo UN-a, zaduženo za održavanje mira i bezbjednosti među narodima. Dok ostali organi UN-a samo daju preporuke vladama zemalja članica, SB ima ovlaštenja da donosi odluke koje vlade zemalja članica moraju poštovati. Njegove odluke su poznate kao rezolucije. SB ima 15 članica, od čega je pet stalnih, i to Kina, SAD, Francuska, Velika Britanija i Rusija, dok se 10 nestalnih imenuje na dvogodišnji mandate tako što se svake godine bira po pet zemalja. BiH je izabrana sa Brazilom, Nigerijom, Gabonom i Libanom. U SB UN-a BiH je zatekla Austriju, Japan, Meksiko, Ugandu i Tursku, koje su 1. januara 2011. godine zamijenile Indija, Južna Afrika, Njemačka, Kolombija i Portugal.
Nezavisne.com/Informer.ba
