Razne privatne firme u BiH su u proteklih sedam godina uvezle više od 70 tona sjemena indijske konoplje, i to kao hranu za ptice, potvrđeno je juče “Nezavisnim” u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Iako se od svega nekoliko desetina sjemenki ove zakonom zabranjene biljke za uzgoj može uzgojiti plantaža indijske konoplje, i tako dobiti marihuana, niko od nadležnih državnih institucija ne kontroliše u čijim rukama na kraju završavaju ove sjemenke, odnosno da li ih kupuju ljubitelji ptica ili, pak, završavaju u rukama dilera.
“Nezavisne” saznaju da sjemenke indijske konoplje u BiH najviše uvoze firme ‘Delta Trade’ Zenica, ‘Poljooprema’ Sarajevo, ‘Agricom’ Hadžići, ‘Tel Trade’ Tešanj, ‘Ecoprodukt’ Derventa i ‘Ljekobilje’ iz Trebinja.
Gojko Vasić, direktor policije RS, smatra da je prostora za zloupotrebu spornih sjemenki nakon uvoza u BiH, odnosno RS, dovoljno, s obzirom na to da ne postoje dalje kontrole prodaje ove sporne robe.
“Mi smo zainteresovani da nas nadležne institucije, poput Ministarstva spoljne trgovine BiH ili UIO, obavijeste kada neka količina sjemenki ove zakonom zabranjene biljke bude uvezena u RS. Čudno je da niko ne kontroliše prodaju tih sjemena i tako pojednostavljuje posao dilerima, koji se mogu baviti uzgojem marihuane“, istakao je Vasić.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, pojasnio je da prilikom uvoza sjemenki indijske konoplje u opisu vrste robe stoji “hrana za ptice“, te je dodao da UIO nakon uvoza ne kontroliše dalju sudbinu sjemenki.
“Sjemenke indijske konoplje imaju svoj tarifni broj i opis vrste robe je ‘hrana za ptice’, a uvozi se iz Holandije, Belgije, Slovenije, Italije i Mađarske. Dozvole za uvoz sjemenki indijske konoplje izdaje Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a UIO ne ispituje gdje i kome se nakon uvoza prodaju ove sjemenke“, naveo je Kovačević.
Dodao je kako je 2005. godine uvezeno nešto više od dvije tone sjemenki indijske konoplje, te da je u svakoj narednoj godini ova vrste robe sve više uvožena u našu državu.
Tako je 2006. godine uvezeno šest i po tona sjemenki, 2007. osam i po tona, 2008. više od 11 tona, a 2009. 13 i po tona sjemenki indijske konoplje.
Prošle godine je uvezeno čak 17 tona, dok je u prvih osam mjeseci ove godine, prema podacima UIO, uvezeno skoro nevjerovatnih 13 tona sjemenki indijske konoplje.
Zanimljivo je i da je cijena sjemenki 2005. iznosila 1,5 maraka, a ove godine je gotovo duplo viša i iznosi 2,6 maraka po kilogramu.
U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u petak nismo uspjeli dobiti odgovor da li neko od njihovih službenika kontroliše uvoznike i kupce ove robe, koja se iz godine u godinu sve više uvozi u BiH.
Iz resornog ministarstva su nas uputili na Upravu za zaštitu zdravlja bilja BiH, no ni ovdje nismo uspjeli naći odgovornu osobu, već su nas zamolili da im se obratimo pismeno.
Inspektor za narkotike u BiH, koji je želio ostati anoniman, ispričao je da policija bez dodatnih kontrola u ovim slučajevima ne može ništa uraditi, jer je država ta koja je svojim aktima odobrila uvoz sumnjive robe.
“Znamo da se sjemenke mogu uvesti u ogromnim količinama i da je njihova distribucija samim tim i više nego diskutabilna, ali ne možete napadati ni uvoznike, jer ni oni ne znaju kome na kraju prodaju sjemenke, da li istinskim ljubimcima životinja ili dilerima“, pojasnio je inspektor za narkotike, koji je želio ostati anoniman.
U preduzeću “Tel Trade” Tešanj kazali su da uvoze i bave se veleprodajom isključivo evropske konoplje, koja, ističu, nema tvari koje izazivaju halucinogena dejstva.
“Ne postoji uvoz indijske konoplje. Za ishranu ptica se uvozi samo evropska konoplja. Ona ima klijavost nula i nije za ljudsku upotrebu, odnosno, može da se pojede tona toga, ali nema nikakvog efekta“, kazali su u ovom preduzeću.
Zaposleni u preduzeću “Agricom” Hadžići naveli su da posjeduju određene, manje količine sjemena konoplje za ishranu ptica, te dodali da se ona uvozi uglavom iz Njemačke ili Slovenije. Nisu, međutim, mogli navesti o kojoj vrsti sjemena konoplje je riječ. Prenose Nezavisne novine.
“Mi imamo pakovanja od po 400 grama, za papige, ali, ‘ne ide’ toga puno. Ne povećava se prodaja, nego teče konstantno. Uvozi se iz Njemačke, ili iz Ljubljane. Nemamo mi velike količine toga“, rekli su u “Agricomu”.
Informer.ba
