U nastavku unakrsnog ispitivanja vještaka Haškog tužilaštva, optuženi Radovan Karadžić u srijedu je nastojao je pokazati kako su potezi koje je povlačilo rukovodstvo Republike Srpske (RS) bili reakcija na aktivnosti predstavnika bošnjačkih i hrvatskih civilnih i vojnih vlasti.
Karadžić je vještaku sugerirao da je u svom ekspertnom izvještaju predstavio samo djelimičnu sliku događanja u Bosni i Hercegovini i da nije u obzir uzeo sve relevantne dokumente i događaje.
“Činjenica da je moj izvještaj usredsređen na konkretan aspekt ne znači da je sve drugo irelevantno… Niko mi nije tražio da se bavim uzrocima rata. Pokušao sam analizirati ulogu Karadžića kao najvišeg političkog autoriteta da izdaje naređenja i nadgleda kako se ona provode”, odgovorio je vještak Reynaud Theunens na jedno od pitanja optuženog.
Theunens je na veći broj pitanja i tvrdnji kazao da ne može odgovoriti zbog toga što nije u potpunosti upoznat ili što se time nije bavio, s obzirom da je dobio konkretan zadatak.
Ta pitanja odnosila su se na promjenu odnosa Stranke demokratske akcije (SDA) prema ostanku u Jugoslaviji, formiranje Patriotske lige kao “tajne vojske SDA koja će započeti građanski rat”, proglašenju opće mobilizacije protiv volje Srba i drugo.
Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, optužnica tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Vještak se nije složio s navodima optuženog da je formiranje srpske vlasti u Bijeljini, Brčkom i drugim općinama bio dio odbrambenih aktivnosti nakon “napada neregularnih muslimanskih snaga”.
Značajan dio ispitivanja Karadžić je posvetio ispunjavanju šest strateških ciljeva predstavnika vlasti RS-a. Na Karadžićevu tezu da je pitanje odvajanja etničkih zajednica bilo dio međunarodnih pregovora, vještak je odgovorio da mu je samo poznata izjava optuženog o namjeri “da se dođe do odvajanja od naših neprijatelja”.
“Zar nije etnička netrpeljivost natjerala Slovence i Hrvate da napuste Jugoslaviju, a kasnije i muslimane. Mi smo im rekli: ‘Ako nećete da ostanete u Jugoslaviji jer se bojite majorizacije, onda ni mi nećemo s vama iz istog razloga’”, prokomentirao je Karadžić.
Vještak se nije složio ni s tvrdnjom optuženog da je uspostavljanje koridora između Krajine i Semberije bilo reakcija na blokadu i onemogućavanje komunikacije, za koju je odgovorna “druga strana”.
“Na sjednici skupštine bosanskih Srba Karadžić objašnjava da je koridor od najveće važnosti jer povezuje srpske zemlje. On se ne poziva na aktivnosti drugih strana”, odgovorio je vještak, kojem nije bilo poznato da se Karadžić “nije zalagao za podjelu BiH”.
“Naš cilj nije bio da se Bosna podijeli, već da bude organizovana u deset administrativnih jedinica, kao Bruxelles. Ne Bejrut, nego Bruxelles”, istakao je Karadžić.
Tokom energičnog ispitivanja, Karadžić je Theunensu prigovorio da je analizu napravio “s kraja” i da obuhvata samo posljedice, na šta je O-Gon Kwon, predsjedavajući Sudskog vijeća, upozorio optuženog da može da svjedoči ukoliko želi, ali da ne smije da se prepire s vještakom.
Suđenje će biti nastavljeno u četvrtak, 21. jula, kada bi trebalo da bude okončano ispitivanje ovog vještaka, javio je BIRN.
Fena/Birn/Informer.ba
