Zašto BiH traži povećan uvoz stranih radnika; Smailbegović: “Naši ljudi neće da rade”

Vijeće ministara BiH utvrdilo kvotu radnih dozvola za 2025. godinu u vezi sa zapošljavanjem stranaca u ukupnom broju od 7.229 radnih dozvola. Od toga se na FBiH odnosi 4.490, na RS 2.000 i na Brčko distrikt BiH 739 dozvola

Najveći broj dozvola je dodijeljen građevinskom sektoru (1.727), prerađivačkoj industriji (887) te hotelijerstvu i ugostiteljstvu (584) dok su među najtraženijim zanimanjima: građevinski radnici, varioci, bravari, kuhari, konobari i vozači teretnih vozila.

Ova kvota je utvrđena nakon što je ministar vanjskih poslova Emedin Konaković održao sastanak kojem su prisustvovali direktor Službe za strance Žarko Laketa, predsjednik i direktor Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović i Mario Nenadić, te direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a Saša Aćić. Povod sastanka su bile mjere i aktivnosti koje će doprinijeti poboljšanju situacije na tržištu rada te zapošljavanju stranih radnika.

Podsjećamo, u decembru prošle godine Vlada Federacije BiH je usvojila Odluku o najnižoj plaći u neto iznosu od 1.000 KM što je izazvalo nezadovoljstvo među privrednicima koji su ukazivali da će zbog ove uredbe doći do otkaza, gubitaka, ali i da će najveći udar pretrpjeti mali preduzetnici i obrtnici.

Zbog povećanja minimalne plaće, kao i uvođenja neradne nedjelje, podaci su pokazali kako je u Bihaću broj zatvorenih obrta nadmašio broj novoosnovanih. Također, načelnik Općine Travnik Kenan Dautović je nedavno ukazao kako ukupni minus i gubici na nivou Općine Travnik iznose skoro 10 miliona KM ali i da je izgubljeno 728 radnih mjesta.

Iz Udruženja privrednika prethodno su upozoravali i na nekoliko negativnih posljedica povećanja minimalne plaće kao što su rast cijena proizvoda i usluga, otkazi, rast sive ekonomije i usporavanje privrednog rasta, a sada se povećavala i kvota za uvoz stranih radnika.

Postavlja se pitanje zašto uvozimo radnu snagu pored već visokog broja ljudi na birou, te zašto se baš radna snaga uvozi u trenutku kada su zbog povećanja minimalne plaće nastali brojni problemi.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović je pojasnio da najveći broj stranih radnika dolazi iz Turske zbog bezviznog režima koji ubrzava sam proces dolaska, zatim iz azijskih zemalja kao što su: Indija, Nepal, Bangladeš, Filipini, a postoje i najave iz Indonezije.

“Strani radnici praktično imaju ista prava, obaveze i poreski status kao domaći radnici. Postoje specifičnosti, a to je da im morate obezbijediti smještaj, mislim ne morate, ali u principu ne možete ih dovesti pa da se oni snalaze. Kompanije osiguravaju smještaj, obično u blizini fabrike, neke firme iskoriste kancelarije koje im ne trebaju pa to preurede, neke iznajme stanove, kuće, itd…”, kazao je Smailbegović.

Pitali smo i zašto se uvozi radna snaga kada je, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH krajem prošle godine registrovano 320.696 nezaposlenih osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja.

“Tržište rada nije prosti zbir. Treba pogledati kvalifikacionu strukturu nezaposlenih. Tržište rada se posljednjih nekoliko godina, posebno odlaskom domaćih radnika vani, iznivelisalo. Danas imate situaciju da je potražnja veća od ponude. Imamo jako puno prijavljenih na birou, ali ti prijavljeni nisu aktivni tražioci posla. Oni su na birou zbog nekih benefita koje koriste: zdravstveno osiguranje i ostale u zavisnosti od kantona. Oni jednostavno ne žele da rade, ali se vode na birou da bi dobili zdravstvo. Po našim analizama, takvih je 70 posto. Samo 30 posto su oni koji traže posao”, pojasnio je.