Bosna i Hercegovina nije poželjna destinacija kada je riječ o pokretanju biznisa jer su procedure dugotrajne i skupe. Najveći problem u registraciji preduzeća je složena administracija, ali i veliki nameti kada se tek otvori firma. To je jedan od razloga zbog kojih se Bosna i Hercegovina nalazi na dnu ljestvice evropskih zemalja po razvijenosti malog biznisa.
Sve susjedne države imaju lakše administrativne procedure, a najbolji je primjer Makedonija u kojoj se preduzeće, prema istraživanjima Svjetske banke, registruje za samo tri dana, dok je ista procedura u BiH duža za skoro dva mjeseca.
Dževad Handžar prvi je čovjek ribogojilišta Leks nadomak Mostara. Njegova kompanija danas izvozi u zemlje Evropske unije, ali su prije toga prošli mukotrpan put registracije kroz, kako kaže Handžar, šumu različitih propisa od državnog, preko entitetskog do kantonalnog nivoa. Od momenta kupovine zemljišta do tehničkog prijema prošlo je čak sedam godina, zbog čega su zastarjele sve dozvole koje je imao:
„Gotovo da je nemoguće legalno poslovati, a ni građani nisu pošteđeni, pa bi dobro bilo radi komparacije dovesti u FBiH neku svjetsku, poznatu kompaniju i prepustiti je par godina da radi u ovakvoj šumi sistema – jer je i međunarodna zajednica kriva za ovakav sistem, a na svakom koraku su propali strani investitori, ili bolje rečeno, na prste jedne ruke možete nabrojati strana ulaganja, pogotovo za jednu KM, koja nisu propala“, kaže Handžar.
Pokrenuti biznis u BiH, naročito u Federaciji, čini se kao nemoguća misija. Teško je nabrojati šta sve moraju da plate i koliku dokumentaciju da prikupe vlasnici kapitala i poslovni ljudi koji hoće da investiraju u nove objekte, ili prosto da započnu neki posao u Federaciji.
Od 140 zemalja svijeta, BiH je jedna od 20 u kojima je za pokretanje biznisa potrebno najviše vremena, odnosno 55 dana. Poređnja radi, za istu stvar u Makedoniji su potrebna svega tri dana, kaže izvršna direktorica Centra za politike i upravljanje Naida Kadribegović.
„Makedonija je nakon provedenih reformi na petom mjestu u svijetu, gdje je potrebno samo tri dana za registraciju preduzeća, sa minimalnim troškovima od nekih 150 KM. Za to isto u BiH je potrebno 55 dana i oko 1.100 KM troškova“, navodi Kadirbegović.
Manji broj investitora i radnih mjesta
Ivan Nimac, iz Međunarodne finansijske korporacije, kaže da kod pokretanja biznisa u Federaciji postoje kolizije između zakona i podzakonskih akata. Neki zakoni su nejasni i stvaraju prostor za zloupotrebu.
Ipak, u poslednje dvije godine od skoro 400 postupaka dobijanja dozvola i rješenja na nivou FBiH pojednostavljeno je više od 250, čime je privatni sektor uštedio 100 miliona KM godišnje. Nimac dodaje da je za normalno funkcionisanje neophodno pojednostaviti još niz procedura na nivou FBiH i kantona.
„Sva rješenja nisu u poreznim olakšicama. Ustvari, najbolje rješenje za privući strane ulagače je da se stvori atraktivni pravno-regulativni sustav“, kaže Nimac.
„Imamo podijeljenu državu, imamo podijeljen privredni prostor, ne samo faktički nego i zakonski, što predstavlja veliku barijeru, naročito velikim poslodavcima koji ne žele svoju aktivnost da svedu na područje samo jednog entiteta. U našem društvu postoji jedna opšta nelikvidnost. Jedan od najvećih generatora te nelikvidnosti su državni organi, odnosno budžetski korisnici. Prema našim istraživanjima, prosječno kašnjenje u plaćanju za usluge i proizvode je preko sedam mejesci“, kazao je Mladen Pandurević, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Avdo Rapa, predsjednik Privredne komore Federacije kaže da se u ovoj godini očekuje da će strana ulaganja pasti za 50 odsto u odnosu na prošlu, što je još jedan od pokazatelja da se administrativne barijere potrebne za biznis moraju ukloniti.
„Mi govorimo o sve većoj prisutnoj pojavi da se ustvari smanjuje broj postojećih investitora, odnosno da smanjuju radna mjesta, da se zatvaraju, da minimiziraju postojeće firme iz razloga kao što su globalna kriza i globalna rescesija, ali i zbog daljih administrativnih razloga i ostalih nameta i svega toga“, kaže Rapa.
Stanje u Republici Srpskoj malo je povoljnije nego u FBiH. Prema istraživanjima, stanovnicima tog bh. entiteta za pokretanje sopstvenog biznisa potrebna su 23 dana. No, i u RS poslovni ljudi nailaze na barijere i poteškoće kada se odluče da započnu biznis.
„Ako krenemo samo od pribavljanja građevinskih dozvola, raznoraznih saglasnosti koje se pribavljaju sa najmanje pet do deset adresa, ako pogledamo koliko to utiče na rokove realizacije nekog investicionog projekta, to je sigurno već prvi destimulativni faktor za bilo kog investitora, bio on domaći ili strani“, ocjenjuje ekonomski analitičar Slaviša Raković.
U godišnjem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma da se u većini drugih država poslovanje pokreće za maksimalno 20 dana. Od ukupno 140 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, BiH je na samom začelju sa zemljama trećeg svijeta na 124. mjestu.
Takođe, u istraživanju Svjetske banke, koje se odnosilo na administrativne barijere i procedure, na potrebno vrijeme da se pokrene biznis, te ukupne troškove, BiH zauzela je nezavidno, 160. mjesto. U ovoj organizaciji kažu da je u BiH potrebno 60 dana za registraciju, te da taj proces zahtijeva 12 odvojenih procedura, a troškovi su negdje oko 17 do 18 odsto bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika.
RSE/Informer.ba
