Bliski istok je dominirao današnjom prijepodnevnom sjednicom Generalne skupštne Ujedinjenih nacija, gde među članicama preovlađuje stav o neodrživosti postojećeg statusa koji Palestinci imaju u svjetskoj organizaciji.
Svi govornici su prvog dana generalne debate pozdravili demokatske promjene u arapskom svijetu i upozorili da je tim zemljama u tranziciji potrebna pomoć u predstojećim izazovima.
Već prvi govornik, predsednik Brazila Dilma Jusef, rekla je da joj je žao što ne može da poželi dobrodošlicu punopravnom članstvu Palestine u UN, i dodala da većina država smatra da je za to došlo vreme.
Njena ocjena da priznanje legitimnih prava palestinskog naroda na suvereniteti i samoopredeljenje, povećava mogućnosti za trajni mir na Bliskom istoku, nagrađena je aplauzom u velikoj sali UN.
Samo će slobodna i suverena Palestina moći da vodi računa o legitimnim željama Izraela da živi u miru sa svojim susjedima, da ima bezbijedne granice i političku stabilnost u regionu , dodala je Rusef, prva žena u historiji UN koja je otvorila generalnu debatu.
Predstavnik Brazila po pravilu je prvi učesnik generalne debate, a zatim, opet po tradiciji, predstavnik zemlje domaćina SAD.
Snažnu podršku koju Palestinci imaju u UN priznao je i američki predshednik Barak Obama, koji je u govoru rekao da je svhestan da većina prisutnih stav SAD o tom pitanju smatra testom principijelnosti njihove spoljne politike.
Učesnici su založili su se za što bržu obnovu pregovora na Bliskom istoku koji bi doveli do stvaranja palestinske države.
Pored toga, pokrenuta su i druga pitanja. Pitanje uloge Savjeta bezbjednosti pokrenuo je predsednik Nigerije Džonatan Ebele, koji je pozvao na reformu tog tijela UN u skladu sa željama većine svijeta, i zatražio da se odrede jasni kriterijumi za to.
Predsjednica Argentine Kristina Fernandes otišla je korak dalje i založila se da se, u okviru reforme UN, ukine pravo veta u Savetu bezbednosti.
Ona je, takođe, kao šef države koja je pre 10 godina bankrotirala, ponudila pouke iz argentinskog iskustva zemljama koje sada imaju slične ekonomske probleme.
Predsjednik Južne Koreje Li Mjung-bak podsjetio je da je njegova ratom razorena zemlja prije pola vijeka započela kao jedna od najsiromašnijih država svijeta, ali da sada, sa uspjesima na ekonomskom i demokratskom planu, može i želi da pomogne drugima.
On je pokrenuo i pitanje nuklearne bezbjednosti, ocijenivši da nuklearni program Sjeverne Koreje predstavlja pretnju miru u tom delu Azije i založio se za zadržavanje uloge UN u obezbijeđenju mira i bezbjednosti.
Predsjednik Meksika Felipe Kalderon glavni dio govora posvetio je organizovanom kriminalu, sa kojim se njegova zemlja godinama bori, a koji je, kako je rekao, u svijetu odneo više života nego međunarodni terorizam.
Tanjug/Informer.ba
