Gotovo punih devet mjeseci trebalo je da bude konstituirana Parlamentarna skupština BiH (PSBiH) u punom kapacitetu, a Vijeće ministara BiH još radi u tehničkom mandatu i nezahvalno je prognozirati kada će i kako biti okončan izbor predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara BiH u novom sazivu, jedan je od zaključaka monitoringa rada PSBiH i Vijeća ministara BiH koji su realizirali Centri civilnih inicijativa (CCI).
Rezultati rada PSBiH i Vijeća ministara predstavljeni su u petak na konferenciji za novinare CCI-a i stav ove organizacije je da problemi u konstituiranju vlasti na svim razinama, zahtijevaju neodložnu potrebu izmjena Izbornog zakona BiH, čija je nedoročenost (u kontekstu sankcija za kršenje predviđenih rokova i postupaka za prevazilaženje blokada, uključujući i institut vanrednih izbora) i dovela do situacije dugotrajne blokada institucija vlasti.
Vijeće ministara BiH već šest mjeseci krši Poslovnik o radu i Zakon o finansiranju institucija BiH, istakao je koordinator monitoringa rada Vijeća ministara BiH Denis Telić.
“Svojevrsnim prešutnim konsenzusom, unutar bh. političkog establišmenta, uspostavljen je obrazac po kome su vlade u tehničkom mandatu oslobođene obaveze donošenja programa rada (a parlamenti, s druge strane, u začaranom krugu političarske neodgovornosti, neispunjavanje vlastite obaveze pravdaju vladinim neispunjavanjem svojih obaveza), iako Poslovnik o radu jasno kaže da “Vijeće ministara donosi godišnji program rada, po pravilu, do početka kalendarske godine“, i nigdje ne spominje nikakvo izuzimanje VM u tehničkom mandatu od te obaveze, kazao je Telić.
Logičan slijed bi bio, da se slijedi praksa donošenja budžeta, odnosno da vlada u tehničkom mandatu donosi godišnji program rada (ili da mu parlament u novom sazivu nametne svoj Program rada), po kome se onda ponaša, odnosno na čijem ispunjavanju radi, do izbora nove vlade, koja onda postojeći program revidira, u skladu sa svojim prioritetima i ciljevima.
Ovim bi, tvrde iz CCI-a, bio izbjegnut “tranzicijski vakuum” i stanje hibernacije.
“Drugi prekršeni dokument je Zakon o finansiranju institucija BiH, čiji član 10. između ostalog definira da je Vijeće ministara obavezno Predsjedništvu Bosne i Hercegovine podnijeti Nacrt budžeta za narednu godinu najkasnije do 15. oktobra. Vijeće ministara je, međutim, svoju obavezu izvršilo tek 31. marta 2011., što, s obzirom na složenu proceduru donošenja budžeta (u koju su uključeni i Predsjedništvo i PSBiH), čini neizvjesnim konačni datum njegovog usvajanja, dodao je Telić.
U međuvremenu, do usvajanja budžeta za 2011., Bosna i Hercegovina, odnosno državni organi funcioniraju na odlukama o privremenom finansiranju.
“U prvih šest mjeseci 2011., djelujući u tehničkom mandatu, Vijeće ministara je održalo 14 redovnih zasjedanja, uz nastavak jedne sjednice, provodeći na sjednicama ukupno tek nešto više od jednog osmosatnog radnog dana (tačno 10 sati i 58 minuta). Niti na jednom zasjedanju nisu bili prisutni svi ministri. Najviše izostanaka sa zasjedanja Vijeća ministara BiH u prvoj polovini 2011. imao je ministar inozemnih poslova Sven Alkalaj, koji od 15 zasjedanja nije bio na čak 10“, saopćio je novinarima Telić.
Na održanim sjednicama Vijeća ministara tokom prvih šest mjeseci 2011. usvojeno je 525 različitih akata od čega svega 12 zakona. Pri tome niti jedan zakon koji je Vijeće ministara u ovom periodu utvrdilo nije prošao parlamentarnu proceduru.
U prvih šest mjeseci 2011., Vijeće ministara BiH je, dakle, utvrdilo samo 12 različitih zakona, od kojih nijedan nije prošao parlamentarnu proceduru. Za isto vrijeme Vlada susjedne Srbije je utvrdila 62, a Hrvatske čak 184 zakona.
“Kad smo kod poređenja, Vlada Republike Srbije za godinu dana održi više sjednica nego Vijeće ministara BiH za čitav mandat“, zaključio je Telić.
Situacija nije ništa bolja i kada je u pitanju efikasnost Parlamentarne skupštine BiH.
Zastupničkom domu PSBiH trebalo je gotovo punih šest mjeseci da završi konstituirajuću sjednicu, odnosno, da nakon što ju je započeo i prekinuo 30. novembra 2010. održi njen nastavak, 20. maja 2011., na kojem je konačno izabrano rukovodstvo Doma.
U prvom polugodištu 2011. održane su još svega tri sjednice.
Dom naroda sastao se tek u junu 2011. na dvije sjednice, završivši, praktično, konstituiranje 29. juna.
“Nijedan dom Parlamentarne skupštine BiH nema usvojene programe rada za 2011. Proračun institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2011. nije usvojen. Na četiri održane sjednice Zastupničkog doma PSBiH, u prvoj polovini 2011. razmatrana je svega 41 točka dnevnog reda, a na dvije održane sjednice Doma naroda, u tom periodu – samo šest točki“, kazao je koordinator monitoringa rada PSBiH Ivica Ćavar.
Kada je u pitanju zakonodavna aktivnost Parlamentarne skupštine BiH u periodu koji obuhvata ovo izvješće CCI-a, dodao je, može se konstatirati da parlament BiH nije završio proceduru usvajanja – niti jednog zakona.
Zastupnički dom PSBiH nije usvojio nijedan zakon u drugom čitanju, a usvojio je 11 zakonskih prijedloga u prvom čitanju, te odbio jedan. Dom naroda, u istom periodu, uopće nije razmatrao zakonska rješenja.
Fena/Informer.ba
