Bosanci i Hercegovci već mjesecima strahuju od čopora pasa lutalica koji širom bh. gradova nerijetko napadaju ljude, plaše djecu i, prema mišljenjima stručnjaka, predstavljaju i veliku opasnost za zdravlje. Pitanje je dana kada će jedan takav napad imati fatalne posljedice.
Nadležne službe, s lokalnog nivoa, za taj problem krive državni Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, koji je uspostavio standarde za tretiranje tog problema, koje BiH u sadašnjim uvjetima ne može primijeniti.
Gledati krv
Sporni zakon koji je stao u zaštitu životinja, a nauštrb ljudi, donio je prošli saziv Državnog parlamenta, u kojem su glavnu riječ vodili SDA, SBiH, SNSD i dva HDZ-a. Zakon je usvojen jednoglasno, a za njega su ruku digli, između ostalih, Martin Raguž, Bakir Izetbegović, Branko Dokić, Šefik Džaferović, Azra Hadžiahmetović, Dušanka Majkić, Božo Ljubić i ostali poslanici i delegati oba doma Parlamenta BiH.
Svi oni, naime, na prijedlog Vijeća ministara BiH, odnosno Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, 2009. godine ekspresno su se uživjeli u ulogu evropejaca i jednoglasno usvojili Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, a da pri tome nisu vodili računa kako će se takvi propisi uopće moći implementirati u državi koja ne daje novac ni za gladno i nezaposleno stanovništvo, a kamoli za gradnju azila za pse lutalice.
Mnogi i danas priznaju da nisu ni znali za šta su glasali.
“ To je jedan od zakona čije je usvajanje Evropa izričito zahtijevala. Sve međunarodne organizacije skakale su u Parlamentu BiH ubjeđujući nas da BiH ne može ostati jedina zemlja koja će gledati krv u borbi bikova. Usvajanje zakona nije se moglo odgoditi i on nije bio greška! – pojašnjava nam Dušanka Majkić, dodajući da Parlament nije kriv što se Zakon ne provodi na terenu.
Bijeg od javnosti
Za razliku od nje, Niko Lozančić, u to vrijeme predsjedavajući Predstavničkog doma, priznaje pogrešku parlamentaraca u usvajanju Zakona.
“ I sam sam glasao za njega, ali u najboljoj namjeri. Međutim, požurili smo s njegovim usvajanjem” – iskren je Lozančić.
Je li znao šta sporni zakon nalaže kao obavezu državi BiH, SDA-ovac Šefik Džaferović, koji je također učestvovao u njegovom usvajanju, nije želio komentirati, kao ni Martin Raguž, kazavši da ne zna o čemu se radi i da se mora na njega podsjetiti. Azra Hadžiahmetović ne krije da ne zna da se Zakon za koji je glasala ne implementira ni nakon dvije godine, ali zato insistira da ga ne treba mijenjati.
Avaz/Informer.ba
