Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja vode za piće.
Obilježavanje ovog dana određeno je usvajanjem Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u decembru 1992. godine u Rio de Janeiru u Brazilu.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije slatke vode na planeti Zemlji ima svega 2,5 posto, od čega podzemne vode čine 30,8 posto, jezera i rijeke 0,3 posto, dok je najveći dio slatke vode “zarobljen” u ledenjacima (68,9 posto).
Procjenjuje se da je samo jedan posto slatke vode ili 0,007 posto ukupne količine vode moguće koristiti za potrebe čovječanstva. U svijetu čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uslova.
Postojeće zalihe vode se dodatno smanjuju zagađenjem podzemnih voda, mora, jezera i rijeka. Povećanje potrošnje vode zbog višeg životnog standarda i razvoja industrije dovelo je do povećanja količine otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke.
Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja ima značajne rezerve vode za piće. Otpadne vode predstavljaju opasnost za vodne resurse jer se ispuštaju u rijeke i jezera bez prethodnog prečišćavanja što dovodi do intenzivnog zagađenja vodnih resursa i smanjenja količine kvalitetne vode.
U cilju zaštite zdravlja sadašnjih i budućih generacija neophodno je spriječiti zagađenje vodnih resursa što zahtijeva odgovornost svake zemlje i njenog stanovništva kao i međunarodnu saradnju.
Evropska Konvencija o upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera je u BiH stupila na snagu 3. marta 2010. godine i pruža osnove za razuman i pravedan način upravljanja vodnim resursima koji služi potrebama prirode, poljoprivrede i industrije, a prije svega ljudskog zdravlja.
Centralna manifestacija obilježavanja Svjetskog dana voda 2024. u Federaciji Bosne i Hercegovine održana je u četvrtak, 21. marta u Mostaru. Na toj manifestaciji je ukazano na potrebe prekogranične saradnje u upravljanju vodnim resursima, ali i na neophodnost unapređenja vodnih usluga u FBiH.
Tradicionalno, manifestaciju povodom Svjetskog dana voda zajednički organiziraju institucije sektora voda Federacije BiH. Ovogodišnji organizator i domaćin bila je Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar.
Inače, svake godine Svjetski dan voda naglašava specifičan aspekt vode, a ovogodišnja tema “Water for peace” – “Voda za mir” istražuje moguća rješenja bazirana na prirodnim rješenjima, kao i izazove po pitanju voda s kojima se suočavamo u 21. stoljeću.
Krilatica “Creating ripples for a better future” – “Stvaranje valova za bolju budućnost” koja prati središnju temu dana voda svakako želi ukazati na prirodna rješenja koja se prvenstveno odnose na održiv i ekonomski opravdan način da se postigne ravnoteža ciklusa voda, ublaži utjecaj klimatskih promjena i poboljša zdravlje ljudi, o čemu je bilo govora i na centralnoj manifestaciji koja je održana u Mostaru.
Također, razgovarano je i o aktualnom stanju u oblasti voda u BiH, kao jednom od značajnijih bosansko-hercegovačkih prirodnih resursa, te problematici održivog upravljanja vodnim resursima, uz sudjelovanje predstavnika institucija sektora voda FBiH – Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo i Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar.
Direktor Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar Damir Mrđen je istakao da malo zemalja u svijetu ima definirane međudržavnim sporazumima protokole o zajedničkom upravljanju vodama, iako više od 150 zemalja u svijetu se nalazi i dijeli prekodržavne vodotoke tako da se neophodno to na neki način regulirati i nekim međudržavnim sporazumima.
“S druge strane, na unutarnjim pitanjima, unutar država, neophodno je osigurati dobru međusektorsku saradnju kako bi stvorili adekvatne uslove za održiv razvoj svih sektora koji su na određeni način vezani o vodama, a to je u principu cijeli život”, kazao je Mrđen.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić jučer je kazao kako su vode jedan od najbitnijih resursa koje BiH ima, naglasivši kako se prema tom resursu ne odnosimo baš najbolje i da je potrebno donijeti kvalitetna zakonska rješenja.
Naglasio je kako se već završava projekt “Watsan” FBiH gdje je 19 gradova i općina učestvovalo u projektima koji se tiču odvodnje otpadnih voda, a da je u toku pokretanje i drugih vrijednih projekata.
“Ovih dana u saradnji sa Svjetskom bankom pokrećemo i novi projekt koji se odnosi na unapređenja vodnih usluga u FBiH. To su projekti koji su višemilionske vrijednosti i bit će na raspolaganju općinama i gradovima”, kazao je Hrnjić te pozvao sve načelnike općina i gradova da iskoriste tu mogućnost i da unaprijede vodne usluge u svojim lokalnim zajednicama.
Osvrnuo se i na međuentitetsku saradnju te kazao kako bi vlade entiteta morale malo više sarađivati u ovim oblastima, a komentirao je i veliki uvoz vode u BiH.
“Dvadeset pet posto stanovnika FBiH nema pristup pitkoj vodi. To je jako veliki procenat i to je veliki problem. Mi prije svega trebamo raditi da stanovništvo dođe do pitke vode u svakom dijelu ove zemlje. Moj način borbe protiv uvoza je domaća proizvodnja”, poručio je ministar Hrnjić.
Direktor Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo Sead Delić jučer je istakao kako su trenutno nedostajuća sredstva za sektor voda na svim nivoima, od kantonalnog do državnog jer, kako je kazao, “naše vodne naknade su najniže u Evropi”.
“Susjedne zemlje imaju daleko veća sredstva za sektor voda od BiH i u tom smislu je potrebno promijeniti Zakon o vodama i ići u izmjene i dopune Zakona kojima će se omogućiti povećanje vodnih naknada, kao i obuhvat samih vodnih naknada”, ocijenio je Delić te podcrtao i značaj regionalne saradnje, koja je, kako je kazao, potrebna za zaštitu voda, za zaštitu od poplava, ali i za razmjenu podataka i zajedničko djelovanje u kriznim situacijama.