”Politički lideri bi trebali slušati šta sudije, tužioci i članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) sugeriraju da se uradi na poboljšanju pravosudne strukture, a ne obratno’‘, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za “Dnevni avaz” američki ekspert za pravosuđe, profesor David Pimethel.
”Završio sam godišnje istraživanje u BiH u kojem me zanimao utjecaj pravosudne reforme tokom posljednjih deset godina. Napredak je izvanredan. Čini se da je korupcije mnogo manje i da su nadležnosti, produktivnost i učinkovitost sudija i sudova daleko veći. Razočaravajuće je da javnost u potpunosti ne poštuje ove promjene’‘ – kaže Pimenthel koji je duže vremena proučavao pravosuđe u BiH.
Ugledni američki pravnik, univerzitetski profesor, osim što je gostujući profesor na sarajevskom Pravnom fakultetu, u Francuskoj se na Universite d’Auvergne u Clermont-Ferrandu trenutno bavi temom postkonfliktne pravde. Ekspert je za reformu pravosuđa u BiH koji je i ranije učestvovao u razgovorima o ovoj temi.
Iznad politike
Šta realno možemo očekivati od ove faze strukturalnog dijaloga o reformi bh. pravosuđa?
David Pimethel: Kao stručnjak iz ove oblasti veoma sam zabrinut kada se pravosudni sistem politizira. Vrlo su zabrinjavajuće i optužbe za političke i etničke pristrasnosti u državnom pravosuđu. To šteti javnom povjerenju u institucije koje, da bi imale legitimnost, ovise o tom povjerenju. Sudovi bi trebali biti iznad politike te djelovati neovisno o njoj. Za njih nikada nije dobro da su pod ovakvom vrstom napada.
Nisam siguran šta će donijeti ova faza razgovora, ali sam sretan da vidim da se vode rasprave. One su, za razliku od referenduma, obično produktivne. Drago mi je što i predstavnici EU učestvuju jer je veoma važno da se u ovom procesu ne naruši neovisnost pravosuđa, a vjerujem da će prisustvo i učešće gospodina Filea (Štefan, op. a) pomoći da se to izbjegne.
Strukturalni dijalog o reformi pravosuđa uslijedio je nakon neuspješne priče o referendumu u RS. Izjave koje smo iz manjeg bh. entiteta mogli slušati u posljednje vrijeme upućuju na želju da se Sud i Tužilaštvo reformiraju prema vlastitom ukusu. Je li to moguće?
David Pimethel: Opasno je pristupiti reformi pravosuđa kroz politički program, jer to uništava neovisnost pravosuđa. Što će reći da je uvijek moguće razmatrati strukturalne izmjene sudskog sistema, a da se ne naruši krhka ravnoteža između podjele vlasti i neovisnosti pravosuđa. No, najbolje reforme pravosudnog sistema su one koje je generirao upravo taj pravosudni sistem. Politički lideri bi trebali slušati šta sudije, tužioci i članovi VSTV-a sugeriraju da se uradi na poboljšanju pravosudne strukture.
Šta kao ekspert smatrate najboljim rješenjem za BiH kada je riječ o reformi pravosuđa?
David Pimethel: Završio sam godišnje istraživanje u BiH u kojem me zanimao utjecaj pravosudne reforme tokom posljednjih deset godina. Napredak je izvanredan. Čini se da je korupcije mnogo manje i da su nadležnosti, produktivnost i učinkovitost sudija i sudova daleko veći.
Razočaravajuće je da javnost u potpunosti ne poštuje ove promjene i moj opći dojam je da javno povjerenje u sudove tokom tog razdoblja nije značajno povećano.
Jasno je da za promjene treba i vremena, one mogu uzeti i jednu cijelu generaciju prije nego što se novi standardi ponašanja i djelovanja bh. pravosuđa u potpunosti prihvate i priznaju.
Sigurno je da će reforma pravosuđa trajati nekoliko godina. Kroz taj proces još prolazi i Hrvatska i dobrim dijelom ga je obilježio i “slučaj Sanader” kao i brojna procesuiranja političkih moćnika s kojima se hrvatsko sudstvo suočava. Je li tako velika ili slična procesuiranja moguće očekivati i u BiH?
David Pimethel: Predsjednik Vrhovnog suda Nju Džersija Artur Vanderbilt (Arthur Vanderbilt) prije skoro jedno stoljeće govorio je da reforma pravosuđa nije sport kratkog daha. Bh. institucije će, sigurno, biti sposobne da rješavaju tako velike slučajeve, ali ne mogu predvidjeti koliko brzo bi to moglo biti.
Najglasniji u osudi Suda BiH je predsjednik RS Milorad Dodik. Mogu li se njegove tvrdnje o Sudu BiH koji, navodno, najviše procesuira Srbe shvatiti i kao priča za mase u RS?
David Pimethel: Nisam dovoljno upoznat s predmetima koji se vode pred Sudom BiH, ali iz vremena koje sam proveo u Hagu znam da je i Međunarodni tribunal za ratne zločine (ICTY) često označavan kao antisrpski sud. Del Ponte (Carla, op. a) je u to vrijeme bila glavna tužiteljica Haškog tribunala i znam da je insistirala na procesuiranju svih optuženih za nasilje i međunarodni kriminal bez obzira na nacionalnost.
Nedavna presuda hrvatskom generalu Anti Gotovini jasno je pokazala da hrvatski “heroji” u Hagu nisu drugačije tretirani od Srba. Osim toga, u ICTY-ju je također bilo i oslobađajućih presuda Srbima. Dakle, tvrdnja o antisrpskoj pristrasnosti više je od propagande ili je, kako kažete, priča za mase.
Pred onima koji optužuju Sud BiH težak je izazov održavanja vjerodostojnosti optužbi. Istinite ili ne, zvuče kao priče za masu. Ukoliko postoji ozbiljna zabrinutost u vezi s tim kako bh. tužioci poštuju tužiteljsku diskreciju pri odlučivanju koje slučajeve će iznijeti, rješenje nije u osuđivanju ili gašenju institucije.
Umjesto toga, od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća treba zatražiti pokretanje istrage u vezi sa spornim pitanjima. U VSTV-u je dovoljno predstavnika iz RS i Ured disciplinskog tužioca ovlašten je da pokrene istragu i reagira na loše ponašanje. Optužbama zbog etničke pristrasnosti iz bilo koje pravosudne i tužilačke institucije u BiH ispravno se bavi taj ured.
Tužba protiv Srbije
Dakle, Vi u potpunosti podržavate rad Suda i Tužilaštva BiH?
David Pimethel: Apsolutno. Kroz njih se, na neki način, može preispitivati jesu li se strašne stvari tokom rata dešavale u BiH. Pretvarati se, međutim, i ne držati odgovornima one koji su odgovorni za takve zločine može samo nanijeti štetu vladavini prava u BiH. Iako nijedna od relevantnih pravnih i pravosudnih institucija, uključujući i ICTY, nije savršena, one zaslužuju podršku sve dok streme vrijednim ciljevima, koji su, pod jedan, utvrđivanje istine o tome šta se zaista dogodilo i, pod dva, kažnjavanje onih koji su odgovorni za počinjena zvjerstva.
Prije sukoba u BiH slični zločini su gotovo uvijek prolazili nekažnjeno. Ta pretpostavka nekažnjivosti se mijenja danas u svijetu, a BiH je vodeći primjer takvih promjena.
Suđenje Mladiću otvara i mogućnost BiH da ponovo pokrene tužbu protiv Srbije. Hoće li Evropa to dopustiti?
David Pimethel: Ovo pitanje je iznad moje stručnosti. Znam da je slučaj protiv Srbije vođen prije nekoliko godina pred Međunarodnim sudom pravde rezultirao priznanjem da se genocid u Srebrenici dogodio, ali ne i da su države Srbija i Crna Gora odgovorne za genocid.
Rijetko sam viđao da je sud dopuštao da se potpuno riješen slučaj ponovo otvori ili da se pitanja riješena u prethodnom slučaju ponovo parniče. To nije stvar politike, nego praktične sudske administracije.
Reforma mora proći VSTV
Pimentel smatra da se jedno od najvažnijih postignuća u reformi domaćeg pravosuđa ogleda i u stvaranju neovisnog i funkcionalnog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH za nadzor pravosudnog sistema.
”Svaka reforma sistema trebala bi proći kroz VSTV. Ako pravosudni sistem treba reformu, pred VSTV-om bi trebao biti zadatak da iznalazi i implementira rješenja. Budući da se VSTV jedan korak odmakao od političkog procesa i političke strukture moći, od države i oba entiteta, VSTV može provesti reforme, a da se ne zarazi političkom manipulacijom” – kaže on.
Dnevni avaz/Informer.ba
