Da li znate zašto se čaša vode servira uz kafu ili u kojoj tradicionalnoj bečkoj kafani visi disko kugla? U Beču je kafana institucija za sebe. Narednih deset činjenica možda nisu svima poznate.
1. Zašto je kultura bečkih kafana dio kulturnog naslijeđa UNESCO-a?
Tipične bečke kafane plijene pažnju jedinstvenom atmosferom sa svojim ložama, Thonet stolicama, i stolovima za novine i mramornim stolovima kao i kafom u svim varijantama, od melanža do mokka kafe sa šlagom i šećerom u prahu koja se zove Einspänner. Tradicionalna kultura bečkih kafana se stoga kao i bečka vinska kultura smatraju nematerijalnim kulturnim naslijeđem. “Kafane su mjesto gdje se konzumira vrijeme i prostor, ali samo ako na računu stoji kafa”, stoji u obrazloženju UNESCO-a.
2. Zašto se jedna vrsta kafe zove Einspänner?
Ime za ovu vrstu kafe povezano je sa razvojem konjske zaprege (“Einspänner” – kola u koja se upreže jedan konj). Kada je kočijaš držao kafu u ruci, ona je trebala ostati topla što je duže moguće. Zbog toga je mokka (dupli espresso) obilno ukrašena šlagom na vrhu. Danas se Einspänner servira u staklenoj čaši sa ručkom.
3. Zašto se uz kafu servira čaša vode?
Čaša vode uz kafu se prvobitno koristila za odlaganje kašičice za kafu. Kasnije su kafedžije time htjeli pokazati kvalitet vode za pripremu kafe. To je 1873. godine postalo posebno važno jer je iste godine počeo sa radom prvi vodovodni sistem grada iz planinskih izvora. Kafedžije su stoga željele pokazati da svoja pića pripremaju sa kristalno čistom izvorskom vodom. Do danas se čaša vode uz kafu smatra dobrim manirom a usvojile su ga i kafane i kafići u Bosni i Hercegovini.
4. Od kada je bečka kafana poznata širom svijeta?
Bečke kafane su također 1873. godine godine kada je serviranje čaše vode uz kafu postala uobičajena praksa, postale poznate u svijetu. Svoj procvat su doživjele krajem 19. stoljeća. U kafane se išlo da bi se čitalo, igralo, diskutovalo, filozofiralo i pisalo.
5. Koji značaj ima čuveni kafić Landtmann?
Poznati kafić Landtmann na bečkoj Ringstraße u centru grada otvoren je 1873. godine a 2023. godine slavi svoj 150. jubilej. Davne 1873. godine kafić je obio okružen gradilištima. Zgrade vijećnice, univerziteta i parlamenta su tek bile u izgradnji. Međutim, kafić je od samog početka bio upješan. Procvjetao je u vremenu zlatne ere kafana. Danas uz kafić Schwarzenberg jedan od nekoliko preostalih primjera nekadašnjih legendarnih 27 kafića na Ringstraße koja okružuje centar grada.
6. Gdje se nalazi najneobičnije mjesto za kafanu?
U Beču i groblje ima svoju kafanu. Centralno groblje je zaista neobično mjesto za kafić, ali je to još jedan dokaz posebnog odnosa stanovništva prema smrti. Tako slastičarna Oberlaa poziva na kratki predah nakon obilaska groblja.
7. U kojoj tradicionalnoj bečkoj kafani visi disko kugla?
Disko kugla i tradicionalna kafanska atmosfera nisu kontradikcija što dokazuje kafić Schoppenhauer u 18. okrugu. Ova stara prigradska kafana je sa ukusom renovirana, a moderni štih je dobila disko kuglom i lijepim barom. Ovdje se i dalje igraju bridž, tarok (igra s kartama koja je nastala u prvoj polovici 15. stoljeća u Italiji) i šah.
8. Koje dvije kafane nose isto ime?
Često dođe do zabune kada postoje dvije kafane sa istim imenom. Kafić Ritter se nalazi u popularnoj šoping ulici Mariahilfer Straße te nudi odličan predah poslije kupovine. Drugi se nalazi u okrugu Ottakring a obje kafane vrijedi posjetiti.
9. Tamo gdje se gostima ne obraća direktno
S ukusom osmišljeni izlozi i vitrine poslastičara Demela iz perioda austrougarske vladavine mame pecivima i poslasticama koje je carica Elizabeta voljela, a koji i danas impresioniraju posjetioce kafića. U ovom kafiću i 200 godina poslije goste uslužuju samo žene u crnobijelim uniformama, tzv. Demelice. Gostima se obraćaju ne koristeći drugo lice jednine, pitanjem: “Haben schon gewählt?”
10. Na čemu sjede gosti u klasičnim bečkim kafanama?
Thonet i bečke kafane su nerazdvojno povezani. Klasična Thonet stolica broj 14 je tradicionalna stolica u bečkim kafanama. Naslonjač ovog 1859. godine prvi put proizvedenog komada namještaja sastoji se od dva drvena luka te je time odličan primjer rada firme Thonet koja se specijalizovala za proizvodnju drvenog namještaja. Ovaj tip stolice danas se najviše proizvodi, ali sada pod brojem 214. Na ovim stolicama posjetioci Beča mogu sjediti i u jednom od najstarijih kafića, Frauenhuber ili u nešto modernijoj varijanti, Adlerhofu, saopštio je Eurocomm-PR Sarajevo.
Fena/Informer.ba
