Ipak, većina analitičara saglasna je da neće sve zemlje vratiti nacionalne valute. To će se, najvjerovatnije, ticati samo tri-četiri države – smatra bivši ministar ekonomije Ruske Federacije Jevgenij Jasin.
“Sačuvati euro u masivu ekonomski jakih država nije teško. Zato smatram da će se situacija razvijati na sljedeći način: nekoliko slabijih privreda, na primjer, Grčke, Portugala, Irske i možda Španije izaći će iz zone eura, tačnije ponudit će im takve uslove da će morati da se snabdiju sopstvenim nacionalnim valutama.
A osnovno jezgro – Njemačka, Francuska, skandinavske zemlje, Holandija ostaće u zoni eura, jer one imaju izbalansiranije budžete, disciplinovanije finansijske sisteme, jače banke. Onima koji će gubiti na operacijama sa zemljama koje istupaju iz zone, pomoći će, i na tome će se sve zaustaviti”, smatra Jasin.
Analitičari švicarske banke UBS već su izračunali koliko će koštati stanovništvo izlazak njihove zemlje iz zone eura. Prema ocjeni eksperata, svaki radno sposobni građanin zemlje opterećene dugovima izgubit će od 9,5 do 11,5 hiljada eura, što će ukupno iznositi oko polovine nacionalnog unutrašnjeg bruto proizvoda.
Ruski eksperti smatraju da izlazak iz EU ima i svoje pluseve. Povratak nacionalnoj valuti može da omogući zemljama koje istupe iz zone eura da oporave sopstvenu ekonomiju.
Nacionalna valuta je, prije svega, instrument finansijske odgovornosti. Tačnije, ako dopustite prekomjernu emisiju novca, tu se već vidi pad valute, komplikuje se situacija oko platnog bilansa i htjeli – ne htjeli morate da smanjite troškove. Ovaj mehanizam je prosto neophodan zemljama sa slabom privredom.
Prema podacima listova Bild Zeitung i Welt am Sonntag, Njemačka i Francuska razmatraju novi pakt stabilnosti i napretka ekonomije EU, između ostalog, uz mogućnost spoljne intervencije u budžete zemalja zone eura.
Tačnije, u suštini riječ je o kontrolisanju zemalja dužnika, a ne o raspuštanju EU. navodi Glas Rusije.
