Obično, već od sredine oktobra u dolinsko – kotlinskim krajevima Bosne, koji su ujedno i najnaseljenija područja Bosni i Hercegovini se pri svakoj stabilizaciji vremenskih uslova mogu očekivati dani sa značajno narušenim kvalitetom zraka, koji može imati negativan utjecaj na zdravlje građana, kazali su Feni iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
“Ove godine smo imali samo jedan dan sa značajno povećanim zagađenjem zraka u oktobru, a tek u petak, 10. novembra i nedjelju, 12. novembra (u subotu je kvalitet zraka bio uglavnom umjereno zagađen) smo imali slučajeve kada su na većem broju mjernih mjesta prekoračene propisane vrijednosti za koncentracije sumpordioksida I /ili lebdećih čestica (“PM10, PM2.5″). Obično do sredine novembra očekujemo barem 10, 15 ili čak i više dana sa vrlo nezdravim zrakom” kazao je Enis Omerčić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Prema njegovim riječima, u narednom periodu, sve do marta naredne godine narušen kvalitet zraka sa manjim ili većim potencijalnim negativnim efektom na zdravlje građana je očekivan svaki put kada se vremenski uslovi stabiliziraju – bez trajnijeg ili snažnijeg vjetra i bez intenzivnih padavina.
“To je redovna pojava, uslovljena uglavnom prirodno-geografskim faktorima od kojih zavisi i broj dana sa prekomjerno zagađenim zrakom. Načiniti prognozu za cijelu zimu unaprijed je nezahvalno i gotovo nemoguće. Nekada je gotovo nemoguće napraviti tačnu prognozu zagađenosti za tri dana unaprijed”, istakao je Omerčić.
Naglasio je da je početak ove “sezone zagađenja” za sada zadovoljavajući.
Omerčić je kazao kako su i protekle dvije godine imale sličan početak sezone, što je rezultiralo manjim brojem dana sa prekomjerno zagađenim zrakom i nešto nižim ukupnim srednjim godišnjim koncentracijama zagađujućih materija.
“Npr. u 2022. godini su izmjerene gotovo na svim mjernim mjestima najniže koncentracija i broj dana sa zagađenim zrakom, od kako imamo rezultate mjerenja. To ne znači da je zrak “dobar” ili čist, ali svakako ukazuje na ublažavanje stanja. Nadamo se da ćemo i ove zime imati slične rezultate mjerenja na mjernim stanicama. Takvi rezultati su uglavnom plod nešto povoljnijih općih meteoroloških uslova tokom jeseni i zime, a što se može pripisati klimatskim promjenama”, kazao je Omerčić.
Što se tiče antropogenih utjecaja na smanjenje zagađenja, kako je kazao, pomaci su spori i slabi sa malim brojem izuzetaka.
“Dobar primjer je nedavno puštanje u rad nove gradske toplane u Zenici koja je samo protekle zime spalila 150 hiljada tona uglja manje nego u ranijim godinama (sada se koriste nusproizvodi lokalne koksare – tzv. koksni plin). Zagađenje sumporom i lebdećeim česticama u Zenici nije nestalo, još je vrlo visoko i zrak je prečesto loše kvalitete, ali je smanjen broj dana sa teškim zagađenjem, smanjene su maksimalne vrijednosti koncentracija i ukupno – srednje godišnje vrijednosti. Veći broj sličnih projekata bi u konačnici mogao značajno smanjiti zagađenje u našim gradovima”, kazao je Omerčić.
– Dobar primjer je nedavno puštanje u rad nove gradske toplane u Zenici koja je samo protekle zime spalila 150 hiljada tona uglja manje nego u ranijim godinama (sada se koriste nusproizvodi lokalne koksare – tzv. koksni plin). Zagađenje sumporom i lebdećeim česticama u Zenici nije nestalo, još je vrlo visoko i zrak je prečesto loše kvalitete, ali je smanjen broj dana sa teškim zagađenjem, smanjene su maksimalne vrijednosti koncentracija i ukupno – srednje godišnje vrijednosti. Veći broj sličnih projekata bi u konačnici mogao značajno smanjiti zagađenje u našim gradovima – kazao je Omerčić.
