U ulici Hamdije Kreševljakovića, bivšoj Dobrovoljačkoj, u Sarajevu će danas biti obilježeno stradanje vojnika JNA.
Predviđeno je da učesnici ovog skupa dođu do Fakulteta političkih nauka, a odatle mirnom šetnjom, sa upaljenim svijećama i po jednom bijelom ružom, dođu do početka bivše Dobrovoljačke, gdje će na zemlju položiti svijeće i ruže.
Predstavnici Pododbora za obilježavanje stradanja vojnika JNA plan obilježavanja stradanja vojnika JNA dogovorili su i sa predstavnicima MUP-a Sarajevskog kantona.
Stradanje vojnika JNA u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici prvi put je obilježeno 3. maja prošle godine.
Uz jake mjere obezbjeđenja policije Kantona Sarajevo, članovi porodica poginulih vojnika, predstavnici Vlade i udruženja iz Republike Srpske položili su bijele ruže i zapalili svijeće u ulici Hamdije Kreševljakovića.
Među njima je bila i Jela Milanović koja je u Dobrovoljačkoj izgubila brata:
“Nevina žrtva. Morao je da ide u vojsku Jugoslavije, kao i svi muškarci koji napune 18 godina”, rekla je ona, piše RSE.
Najava ovog skupa prošle je godine izazvala burne reakcije udruženja Zelene beretke i Patriotska liga, ali i građana Sarajeva.
“Ja nisam za to. Ja se stidim. Moj je muž ranjen odmah 1992. Ja se s njim danas patim, a oni uživaju i danas manipulišu građanima”, kazala je jedna Sarajka.
Različite verzije
Prošle je godine ceremonija obilježavanja stradanja vojnika JNA prošla bez incidenata, iako je skup bio označen kao visokorizičan.
Kao i skoro svaki slučaj ratnog stradanja, i Dobrovoljačka je obavijena mnogim špekulacijama, kalkulacijama, ali i namjernim lažima i preuveličavanjima. Najbolji odgovor možda je dao general Milutin Kukanjac.
On je bio direktan akter događaja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, 3. maja 1992. godine. U jednom od svojih posljednjih intervjua general Kukanjac, koji je umro 2002. godine, govorio je i o broju poginulih vojnika u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici.
„U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali jedno sanitetsko vozilo. Poginuo je jedan vojnik – Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika – Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik – Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom. I ona je rekla: ’Ja neću nikakvi drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.’ Znači šest osoba je stradalo – od 261″, rekao je tada Kukanjac.
Tog 3. maja 1992. godine iz Sarajeva je trebala biti izvršena razmjena oficira i vojnika JNA iz kasarne na Bistriku za zarobljenog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića. Razmjena je dogovorena, dvije kolone iz suprotnih pravaca su krenule, ali je transporter generala Milutina Kukanjca zaustavljen kod pošte. Tog susreta sa Kukanjcem sjeća se Zoran Čegar, tadašnji zamjenik komandanta za specijalne jedinice.
“Kukanjac se prepao, plače, doslovno plače. Počela je konverzacija između mene, rahmetli predsjednika i Sabine, njegove kćerke. Zlatko Lagumdžija je šutio. Bilo je napeto stanje. Ja sam rekao Kukanjcu doslovno:’Slušaj me, ja ti sad poklanjam život. Idući put kad te sretnem, ili ja – ili ti.’”, prisjeća se Čegar, prenosi RSE.
O tome zbog čega je kolona JNA 3. maja 1992. godine zaustavljena takođe postoje različite verzije. Zbog prekršenog dogovora o razmjeni do danas je ostalo diskutabilno da li je riječ o ratnim zarobljenicima ili koloni u napadu. I o tome bi poslednju riječ trebalo da da pravosuđe. O događajima iz 1992. godine pričao je i Slavoljub Bjelošević, bivši pukovnik JNA.
“Čuo sam pucnje više, nisam smeo dići glavu – jer ako bih digao glavu, ode i moja glava”, rekao je Bjelošević.
U koloni koja se povlačila iz samog centra Sarajeva prema Lukavici, koja je već tada bila pod kontrolom jedinica bosanskih Srba, ukupno je bila 261 osoba.
Kada je riječ o Dobrovoljačkoj, manipulacije traju već dugo. Neke od najgorih svakako su one koje govore o broju poginulih, ali i one koje poistovjećuju događaje od 2. maja kada su tenkovi JNA krenuli na zvanične institucije BiH. Riječ je o dva potpuno odvojena događaja.
Istragu o Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu vode paralelno Tužilaštva BiH i Srbije, a riječ o cijelom slučaju dao je i Haški sud, podsjeća novinar iz Sarajeva Senad Pećanin.
“Haški tribunal je nakon višegodišnje istrage ustanovio da je kolona Vojske Jugoslavije u Dobrovoljačkoj ulici bila legitimna vojna meta”, kaže Pećanin.
Penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak u Beču je i čeka ekstradicioni postupak. On je uhapšen na osnovu potjernice iz Srbije koja ga tereti upravo za dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici. Na tim se potjernicama nalaze imena još 18 bh. građana.
U isto vrijeme čeka se da Tužilaštvo BiH konačno okonča istragu u ovom slučaju i time stavi tačku na sve manipulacije. Da će to ubrzo uraditi obećao je u jednom od razgovora za RSE i državni tužilac Milorad Barašin.
“Istraga će se okončati. Da li će biti obustavljena istraga, ili će biti podignuta optužnica, bićete blagovremeno obaviješteni po okončanju istrage”, rekao je Barašin
Na pitanja koliko je urađeno od 2005. i da li je, po njegovom mišljenju, dovoljno urađeno, Barašin je odgovorio: “Uađeno je dosta. To nisu laki predmeti da se to može uraditi za šest mjeseci”.
Informer.ba
