Politička i ekonomska kriza u Italiji potaknula je priče o raspadu eurozone na dva bloka: u jednom će biti bogate članice, a u drugome one koje trebaju finansijska sredstva za svoje spašavanje.
Kriza je potaknula predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa da se osvrne na opasnosti koje donosi razdvajanje eurozone. Reuters piše kako su francuski i njemački dužnosnici već u pregovorima o takvom scenariju. “Ne može biti mira i napretka na sjeveru ili zapadu Europe, ako nema mira i napretka na jugu ili istoku”, kazao je Barroso. Njemačka kancelarka Angela Merkel je jučer izjavila da je položaj Europe u ovom trenutku toliko “neugodan” da su potrebne brze strukturalne reforme. Upozorila je da ostatak svijeta neće čekati Europu da se oporavi, prenosi Index.
“To bi značilo više, a ne manje Europe”
“To bi značilo više, a ne manje Europe”, rekla je Merkel na konferenciji za novinare u Berlinu. Zatražila je promjene u ugovorima Europske unije nakon što je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy spomenuo dva europska bloka, u kojem je jedan onaj država eurozone koje ubrzavaju i produbljuju integraciju dok one države izvan eurozone ostaju manje povezane. To se protumačilo kao mogućnost da će neke države napustiti euro. “Ovo je vrijeme za proboj prema novoj Europi”, kazala je Merkel i dodala kako društvo ne može preživjeti, ako tvrdi da se temelji ne mogu promijeniti bez obzira što se događalo u ostatku svijeta.
Ovih dana je Italija zamijenila Grčku kao top tema i centar ekonomske krize, nakon što je odlazeći premijer Silvio Berlusconi inzistirao na novim izborima umjesto na dogovaranju nove prijelazne vlade, što bi moglo dovesti do nove nestabilnosti. Europska centralna banka, koja se jedina u ovom trenutku može boriti protiv napada na tržištu, je kupovala mnogo talijanskih obveznica, no malo je zastala s tom akcijom, te su one 10-godišnje premašile 7 posto, što je razina kada postaju neisplative, a investitori su izgubili povjerenje.
Tone li Europa u “izgubljenu deceniju”
Nakon što je izgubio većinu u parlamentu, Berlusconi je najavio da će dati ostavku nakon što se usvoje ekonomske reforme koje je od njega tražila EU te je dodao kako potom Talijani moraju na izbore na kojima se neće kandidirati. Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano je kazao da nema sumnje u Berlusconijevu ostavku u roku od nekoliko dana nakon što se usvoje ekonomske mjere. “Nakon toga će u kratkom vremenu biti ustrojena nova vlada ili će parlament biti raspušten te će se krenuti u kampanju“, kazao je Napolitano. Čak i s odlaskom čovjeka koji je bio sinonim za skandale i prazna obećanja, Talijanima neće biti lako uvjeriti tržišta da mogu smanjiti svoj ogroman dug, liberalizirati tržište rada i povećati produktivnost.
Strahuje se da će kreditna kriza sada načeti i samu “jezgru” eurozone. Političari izvan eurozone nastavljaju vršiti pritisak da se poduzmu konkretne mjere da se zaustavi širenje krize. Predsjednica MMF-a Christine Lagarde je jučer na finansijskom forumu u Pekingu upozorila da bi europska kreditna kriza mogla dovesti do “izgubljene decenije”. “Ako ne budemo djelovali hrabro i ako ne budemo djelovati zajedno, postoji opasnost da svjetska ekonomija uđe u silaznu spiralu nesigurnosti, finansijske nestabilnosti i potencijalne katastrofe globalne potražnje“, rekla je Lagarde. Berlusconi je često ponavljao da MMF može nadgledati talijanske reforme. Strahuje se da europski fond za spašavanje posrnulih ekonomija neće biti dovoljan za talijanski dug od 1,9 trilijuna eura.
Veća integracija, manje država u eurozoni
Reuters piše kako njemački i francuski dužnosnici već raspravljaju o radikalnim promjenama u Europskoj uniji koje bi trebale dovesti do integriranije i potencijalno manje eurozone. U tim razgovorima se povećava mogućnost da jedna ili više država napusti eurozonu, a da se njezina “jezgra” više poveže. Barroso je upozorio da bi njemački BDP mogao pasti za 3 posto, ako dođe do smanjivanja eurozone te da bi izgubili milione radnih mjesta. Barroso je rekao da se jača integracija ne smije obaviti tako da se države EU-a još više podijele, prenosi Index.
Informer.ba
