Ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (KS) Emir Suljagić u intervjuu za Agenciju ONASA između ostalog, govori o statusu vjeronauke i uvođenju novog predmeta u škole u KS, dijalogu sa vjerskim zajednicama, navodima o postojanju “elitnih” razreda u školama, planovima u vezi sa reformom visokog obrazovanja, te provedbi bolonjskog sistema na Univerzitetu u Sarajevu.
ONASA: Kako ocjenjujete početak nove školske godine u Kantonu Sarajevo (KS) i da li ima problema kada je riječ o udžbenicima?
SULJAGIĆ: U ovom trenutku nema nekih posebnih problema, nego samo onih koji su uobičajeni na početku svake školske godine. U toku je podjela besplatnih udžbenika za socijalno ugrožene kategorije, te uslovno govoreći manjinske skupine, a riječ je uglavnom o djeci romske nacionalnosti. Za oko 75 posto djece, odnosno prvačića, osigurali smo besplatne nove udžbenike ili već korištene.
ONASA: Odluka da učenici nisu obavezni pohađati vjeronauku, kao ni novi predmet “Društvo, kultura, religija” ponovno je izazvala brojne reakcije. Imate li informaciju kako su je prihvatili roditelji, škole i šira javnost?
SULJAGIĆ: Donio sam odluku koja uvažava brojne zahtjeve roditelja da njihovoj djeci bude omogućeno da ne pohađaju nijedan od ovih predmeta. Još prikupljamo podatke, pa ćemo u konačnici vidjeti koliko je ove godine djece izabralo vjeronauku, koliko alternativni predmet, a koliko njih je odlučilo da ne pohađa niti jedno niti drugo. Prema preliminarnim podacima, mislim da će i dalje veliki broj roditelja upućivati svoju djecu na nastavu iz vjeronauke, što je njihovo zakonsko pravo, kao što je i pravo roditelja koji su odlučili da njihova djeca pohađaju alternativni ili nijedan od ovih predmeta.
Dakle, situacija je takva da postoji vjeronauka, kao izborni predmet, a učenici koji se odluče za njega dužni su da ga pohađaju do kraja školske godine, što važi i za alternativni predmet.
Kada smo mijenjali kriterije za upis u srednje škole i na fakultete, učinili smo to tako da pohađanje izbornih predmeta, koji ulaze u opšti prosjek, ne diskriminira onu djecu koja izaberu da ne pohađaju nijedan od njih. Dakle, neće se moći upisati fakultet ili srednja škola na temelju prosjeka koji je povećan na vjeronauci ili alternativnom predmetu. Vlada KS usvojila je ove kriterije jednoglasno i njihova suština je u vrednovanju posebne grupe predmeta relevantne za određenu školu ili fakultet.
ONASA: Kako će učenici koji ne izaberu nijedan od dva ponuđena izborna predmeta provoditi slobodno vrijeme, dok njihove školske kolege budu na nastavi?
SULJAGiĆ: Ukoliko dijete odluči da ne pohađa vjeronauku ili alternativni predmet, škola je dužna da mu omogući korištenje školskih resursa koji su na raspolaganju u tom trenutku. To su, među ostalim, učionice, kompjuterske laboratorije i sale za tjelesni odgoj, a postoji i obaveza da se tim učenicima osigura nadzor nastavnika, odnosno učitelja.
Nastavnički nadzor djece koja ne pohađaju nijedan od predmeta je bitan, jer ne želimo doći u situaciju da se bilo kojem djetetu nešto dogodi dok sjedi u hodniku ili hoda po dvorištu u vrijeme dok su druga djeca na nastavi iz vjeronauke ili alternativnog predmeta, kao što je do sada bio slučaj. To se više ne može dešavati.
ONASA: Da li su obezbijeđeni udžbenici i osiguran nastavni kadar za predmet “Društvo, kultura, religija”?
SULJAGIĆ: Nastavni kadar je adekvatno educiran i pripremljen za izvođenje nastave iz alternativnog predmeta, te ne očekujemo bilo kakve probleme. Ovaj predmet će predavati nastavnici koji su završili društvene fakultete nastavničkog smjera i imamo ih na raspolaganju.
Udžbenik je zapravo posebno pripremljen, obrađen i prilagođen materijal, objedinjen u knjigu koju je Ministarstvo obrazovanja i nauke KS kreiralo i čije je štampanje platio OSCE, kao i obuku nastavnika. Dakle, nismo trošili novac poreskih obveznika KS i uštedjeli smo koliko god smo mogli. Imamo posebno pripremljen materijal za nastavnike, a dogodine ćemo revidirati i proširiti udžbenik, u skladu sa iskustvima iz nastave.
ONASA: Vjerske zajednice osudile su Vašu prvotnu instrukciju, donesenu prije odluke o uvođenju novog predmeta, kojom se školama nalaže da ocjene iz vjeronauka ne ulaze u opći prosjek ocjena, upozoravajući da je to put ka ukidanju ovog predmeta u školama. Kako vidite buduću poziciju vjeronauka u školama i vrtićima smatrate li da je u postojećoj situaciji moguće uspostaviti konstruktivan dijalog sa vjerskim zajednicama kada je riječ o ovoj oblasti?
SULJAGIĆ: Vjeronaukom u vrtićima ne bih se bavio u ovom razgovoru jer ima mnogo ozbiljnijih problema u vezi sa Javnom ustanovom “Djeca Sarajeva”. Osam godina u njoj ne postoji upravni odbor, te ćemo ga imenovati u naredne dvije-tri sedmice.
Kada je riječ o vjerskim zajednicama, siguran sam da Emir Suljagić nije problem. I u vrijeme kada sam bio predmetom hajke, insistirao sam na dijalogu, bez obzira na tadašnji ultimativni stav vjerskih zajednica. Oni trebaju biti naši sagovornici te ih, ako su stvarno zainteresovani za status vjeronauke, javno pozivam da razgovaramo.
Novo rješenje koje smo donijeli konačno određuje status vjeronauke u KS jer je Konkordat, odnosno obavezujući međudržavni sporazum potpisan sa Vatikanom, jedini dokument koji postoji, a koji se do sada odnosio na status vjeronauke. Nikakav drugi dokument nije postojao. Vjeronauka se počela ocjenjivati tako što je u nastavni plan, pored predmeta vjeronauka, stavljena zvjezdica i u legendi napisano da se “ocjenjuje i ulazi u prosjek”. Sadašnje rješenje svima omogućava izbor i eliminira diskriminaciju, što je naš cilj od samog početka.
Niko nije oštećen, diskriminiran ili zakinut. Većina je u Skupštini KS podržala nacrt zakona kojim se predviđa upravo ovo rješenje koje podrazumijeva postojanje sve tri mogućnosti. Međutim, dva mjeseca kasnije Klub zastupnika SDA je protiv toga i mislim da moraju dati neko logično obrazloženje šta se promijenilo, te moraju shvatiti da su odgovorni pred svim roditeljima u KS za svoje postupke.
ONASA: Posljednjih dana mnogo se priča o tome da su postojali tzv. elitni razredi u školama u KS. Kako komentirate informacije je da je u Osnovnoj školi “Safvet-beg Bašagić” bio formiran razred koji su pohađala samo djeca imućnih osoba?
SULJAGIĆ: “Podigla se prašina” oko jednog odjeljenja u OŠ “Safvet-beg Bašagić”. Želim odmah reći da, ukoliko takvo šta postoji, to sigurno nikada nije bila politika Ministarstva obrazovanja i nauke KS, jer ono ne formira odjeljenja, nego to rade nastavnička vijeća, odnosno direktori škola.
Ovdje je u pitanju bilo jedno odjeljenje u koje su navodno išla djeca “uglednih građana”. Direktorica škole, odnosno nastavničko vijeće, su sa vrlo jasnim i uvjerljivim obrazloženjem donijeli odluku da budu rasformirana tri postojeća odjeljenja, među kojima je bilo i ono o kojem se priča, i da formira tri nova, mješovita.
Ima tih nekih “uglednih sarajevskih familija” koje su me doslovno sačekivale pred ulazom u zgradu KS da od mene traže da naredim direktorici da opozove tu odluku. Rekao sam im da mi ne pada na pamet da se direktorici, odnosno nastavničkom vijeću, petljam u posao za koji su odgovorni. Oni su donijeli tu odluku, nastavničko vijeće je za to ovlašteno i to spada u domen autonomije škole i nije ministar taj koji formira ili rasformira odjeljenja ili koji će spriječiti jedno ili drugo. Mogu samo reći da će svi direktori i uposlenici škola imati punu podršku Ministarstva da provode zakone, te da će oni koji ih se ne budu pridržavali odgovarati za svoj nemar i nerad, jer se ovdje “igra” sa djecom i budućnošću ove zemlje.
ONASA: Možete li sankcionirati odgovorne ukoliko bude utvrđeno da su razredi bili namjerno formirani od djece bogatih roditelja?
SULJAGIĆ: Ukoliko se dokaže da su postojale namjere da se stvaraju takva odjeljenja i da je vršen pritisak na direktore i nastavnička vijeća, imamo na raspolaganju čitav niz zakonskih mjera kojima ćemo sankcionisati odgovorne.
Isto tako ne vjerujem, dok ne dobijem dokaz da je drugačije, da je to odjeljenje o kojem se već danima priča bilo formirano zato što su to djeca imućnijih roditelja. Bio sam nemalo iznenađen da su pojedini roditelji pokušali vršiti pritisak na mene, ali demonstrirao sam da nisam popustio pred mnogo ozbiljnijim problemima, pa mi nije padalo na pamet da to učinim sada.
Dok sam ja ministar, garantujem da “elitizma” u javnom školstvu neće biti, sve dok sam upoznat sa takvom pojavom.
ONASA: Više puta ste izjavili da je reforma visokog obrazovanja jedan od najvažnijih predstojećih zadataka, te ste u tom kontekstu najavili i izmjene zakonskog okvira u ovoj oblasti. Koje aktivnosti planirate u oblasti reforme visokog obrazovanja?
SULJAGIĆ: Ministarstvo je već počelo rad na izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, a njihova suština će biti, između ostalog, u reviziji sadašnjeg modela integracije Univerziteta u Sarajevu, koji je preambiciozan, neprovodiv i skup. Smatram da fakultetima treba dopustiti više autonomije u odnosu na Univerzitet, te im treba omogućiti da brže i lakše izađu na regionalno i međunarodno obrazovno tržište i, uslovno rečeno, zarade novac sa ekspertizom i znanjem koje imaju.
Druga izmjena će se odnositi na finansiranje Univerziteta i cilj je da do kraja tekuće godine pred Skupštinom KS bude nacrt zakona u kojem će biti inkorporirani detaljni kriteriji finansiranja Univerziteta, radi stabinosti i prosperiteta te javne obrazovne ustanove. Kriterijima ćemo tačno definisati na šta se smiju trošiti pare iz budžeta i kako se, i u kojem omjeru, raspoređuju vlastiti prihodi fakulteta.
U izmjeni zakona ići ćemo i na malo drugačiju podjelu “suvereniteta” i odgovornosti između Univerziteta i fakulteta. Dakle, želimo dio ovlasti koje trenutno ima Univerzitet da prenesemo na fakultete… Želimo, također, malo pravedniju podjelu obaveza između Ministarstva i Univerziteta, jer u ovom trenutku postoji cijeli niz “faktura” koje se ispostavljaju Ministarstvu, dok mi nemamo mehanizme da pravovremeno i adekvatno reagujemo na određene pojave.
Primjerice, nostrifikaciju diploma svuda u svijetu rade ministarstva, a ovdje to radi Univerzitet, što stvara gužvu i frustraciju kod ljudi koji dođu sa poznatih stranih univerziteta, kojima se traže hiljade maraka i mjeseci čekanja da bi im se nostrifikovale diplome. Nevjerovatno je da se diploma nekakvog privatnog fantomskog univerziteta u Travniku brže nostrifikuje od, recimo, oksfordske diplome. I sam sam imao slične probleme, tako da u potpunosti razumijem ljutnju, uslovno rečeno, stranih studenata koji se vrate u Sarajevo i žele graditi ovo društvo, a sistem im poruči “da sačekaju i plate”. To će se mijenjati i to jako brzo.
ONASA: Učestale su zamjerke da pojedini fakulteti pri određivanju upisnih kvota zanemaruju potrebe tržišta rada, tako da mnogobrojni studenti nakon diplomiranja, umjesto zaposlenja, budu evidentirani u zavodu za zapošljavanje. Kako je moguće riješiti ovaj problem i da li Ministarstvo obrazovanja i nauke KS ima način za ograničavanje upisnih kvota na fakultetima koji se ističu po školovanju nepotrebnih kadrova?
SULJAGIĆ: Prvi put u posljednjih nekoliko godina, možda i od ’90-te godine naovamo, podigao sam kvote za upis tehničkim, medicinskom i fakultetima prirodnih nauka, te za trećinu smanjio upisne kvote svim fakultetima društvenih nauka.
U zadnjih 15 godina od cijelog aparata državne uprave napravljen je ogroman sistem isključivo za rješavanje socijalnih pitanja. To je dugoročno neodrživo i neizdrživo.
Ovo je zemlja u kojoj građanin dođe ministru u kancelariju i traži od njega da prekrši zakon, a onda izađe iz zgrade i priča o korumpiranoj vlasti koja krši zakone.
Kroz moj kabinet ove godine je “prodefilovalo” nekoliko stotina ljudi koji su od mene tražili da upišem njihovo ili neko drugo dijete “preko reda” u srednju školu ili na fakultet. Ogromne sam pritiske imao i tokom upisnog roka u srednje škole, jer smo podigli upisne kvote tehničkim školama, a smanjili broj mjesta u gimnazijama.
Moj posao je da predložim upisnu politiku, a Vlada KS će se o njoj izjasniti. Pri tome sam predložio, a Vlada nedavno usvojila, mjeru proširenja upisne kvote za deset posto za redovne studente za djecu iz boračkih i šehidskih porodica i svih onih kategorija na koje se odnosi Zakon o dopunskim pravima boraca.
ONASA: Kako ocjenjujete dosadašnju provedbu bolonjskog sistema na Univerzitetu u Sarajevu, a osobito imajući u vidu brojne primjedbe da su bh. univerziteti nepripremljeni ušli u ovaj proces?
SULJAGIĆ: Suština bolonjskog procesa je u povezivanju visokog obrazovanja i tržišta rada. Naprimjer, nadležno ministarstvo kaže da ove godine postoji potražnja za građevinskim inženjerima, profil niskogradnja, te da će u naredne četiri godine biti potrebno 75 inženjera tog profila. Ovakav zahtjev ministarstva, nakon toga, uputimo prema fakultetu koji kreira takve kadrove. Naravno, ovo je pojednostavljen primjer, ali u praksi bi to trebalo tako funkcionisati.
Stanje u visokom obrazovanju u KS je, nažalost, zapušteno i to je precizna dijagnoza stanja. Kada sam započeo mandat u Ministarstvu, zatekao sam jednu jedinu osobu koja radi u Sektoru za visoko obrazovanje. To je neshvatljivo i nedopustivo, pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da u najvećem ministarstvu obrazovanja u državi nemamo, recimo, sektor za međunarodnu saradnju. Nije mi jasno kako su, i da li su, do sada pristizala sredstva iz međunarodnih projekata. Ali to je naslijeđe sa kojim sam se susreo i koje ću, postepeno i u skladu sa mogućnostima, ispraviti.
Problem je i u tome što su naši kurikulumi zastarjeli, ali to se ne odnosi samo na Univerzitet u Sarajevu. Moramo se složiti da je, šta god ko mislio, Univerzitet u Sarajevu i dalje najbolji i najvažniji univerzitet u ovoj zemlji, zaključio je Suljagić u intervjuu za ONASA-u.
Onasa/Informer.ba
