Zakon predviđa izgradnju sistema državne pomoći i uspostavu bolje koordinacije u usmjeravanje javnih sredstava u razvojne projekte. Praktično, to znači da će novac iz budžeta, ali iz međunarodnih institucija, biti usmjeravan preduzećima pod određenim uslovima.
Prema riječima Dragana Milovića, pomoćnika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, time bi prestala dosadašnja praksa izdvajanja novca.
“Ja sam imao prilike da se bavim službenim listovima raznih organa vlasti i mogli ste, recimo, naći u mom kantonu ili Federaciji BiH da cijeli službeni list bude zastupljen odlukama sljedeće sadržine- odobrava se tome
toliko para, pa je to na stotine tisuća maraka odobravano i pojedincima i firmama, po osnovu neke pomoći koja sigurno nije bila transparentna, u smislu da je svako to mogao dobiti. Dobijali su je neki, a neki nisu. Ovim zakonom se u mnogo čemu takva praksa stavlja pred zid javnosti, tako da će takve pojave odobravanja netransparentnog biti stvar prošlosti“, kaže Dragan Milović, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Kontrolu izdvajanja državne pomoći preduzećima preuzeće Savjet, sastavljen od sedam članova – po dva iz državnih institucija, isto toliko iz entitetskih i jednog iz Brčko Distrikta.
Upravo taj dio zakona zasmetao je Safetu Haliloviću, ministru za ljudska prava i izbjeglice.
On tvrdi kako Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju predviđa nezavisno i državno tijelo, a ne Savjet sastavljen od predstavnika svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
„Tražio sam da se doradi na način da on bude, doista, u duhu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, neovisno državno tijelo, i u finansijskom, i u statusnom smislu. Postoji još određen broj slabosti, tako da u zakonu stoji da Savjet sam donosi podzakonske akte u kojima će regulisati svoje nadležnosti. To je, naprosto, nezamislivo, jer Zakonom se određuje nadležnost nekog državnog organa, a ne da on određuje šta će imati u nadležnosti“, navodi Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Brisel smatra zakon dobrim
Upravo osnivanje Savjeta za državnu pomoć, jedan je od razloga zbog kojeg Bosna i Hercegovina kasni sa usvajanjem zakona, s obzirom na činjenicu da se protiv tijela koje bi bilo u nadležnosti države, zalagao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Tek nakon što je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Nacrtom zakona predvidjelo da Savjet bude sastavljen i od članova iz entiteta, Vijeće ministara BiH ga je usvojilo većinom glasova.
Na naše pitanje da li su time prekršene odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kako to tvrde neki ministri, Dragan Milović, pomoćnik ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose odgovara:
„To što me sada pitate je čisto političko pitanje i o tome se može polemizirati. Šta je to nezavisno tijelo i šta u jednoj državi kao što je Bosna i Hercegovina znači potpuna nezavisnost. Ja znam da je ona u zemljama koje su jednostavne po svom ustroju, idealan sistem, ali da li je to kod nas najbolje, u ovakvoj situaciji gdje uvijek neko može nakon bilo kakve odluke Vijeća ministara reći- da je ugrožen.“
„Čak je i Direkcija za evropske integracije navela da je ovaj zakon djelimično usklađen sa evropskim zakonodavstvom, a nije navedeno šta to nije usklađeno“, kaže Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
„Prijedlog Zakona o državnoj pomoći kojeg je usvojilo Vijeće ministara odgovara zahtjevima evropskog zakonodavstva i on je pripreman uz savjetodavnu pomoć predstavnika Evropske komisije. Također, ono što je bitno naglasiti je da je pitanje državne pomoći jedno od već dugo neriješenih pitanja iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i jako je važno da oba Doma Parlamenta BiH ga usvoje u prijedlogu kojeg je uputilo Vijeće ministara“, navodi Zora Stanić, portparolka Evropske komisije u BIH.
Usvajanje Zakona o državnoj pomoći, a time i osnivanje Savjeta za državnu pomoć, jedan je od uslova kojeg Bosna i Hercegovina mora ispuniti iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom.
S obzirom na političke nesuglasice, koje će se navjerovatnije pojaviti i u parlamentarnoj proceduri, vrlo je izvjesno kako će zakon na doradu ponovo biti vraćen predlagaču, odnosno Vijeću ministara BiH – ili ovom u tehničkom mandatu koje ga je donijelo, ili narednom koje ni godinu dana nakon izbora, nije formirano.
