Povodom jučerašnje posjete predsednika Srbije Borisa Tadića Sarajevu, postavlja se pitanje zašto su mnogo čvršće veze između Banja Luke i Beograda, nego Sarajeva i Beograda? Zašto najviši funkcioneri Srbije zaobilaze Sarajevo?
Kada šalje verbalne poruke u region ili Brisel, Beograd tvrdi da podržava Dejtonsku BiH. Znači i jedinstvenu državu i njen entitet Republiku Srpsku. Međutim, istovremeno, najbliži joj je politički saradnik Milorad Dodik, čovjek koji tvrdi da BIH nema budućnost, a najčešća bh. adresa koju posjećuje, Banja Luka.
Narodni poslanik Žarko Korać primjećuje da Srbija pravi neke iskorake u regionu uoči očekivane kandidature za članstvo u EU. Jedan je prema Prištini, pomaci u procesu pregovaranja, a drugi prema BiH, odlazak u glavni grad -Sarajevo.
Tadićeva posjeta mogla bi biti prekretnica
“Prosto je otišao u Sarajevo onda kada je morao”, kaže Korać.
“Pretjerali su sa odnosom sa Banja Lukom. I to naravno da izaziva rezerve u Sarajevu. Ja neću da kažem da su te rezerve opravdane, da su dobre, ali ni sarajevsko maslo nije za Ramazana, kao što ni banjalučko maslo nije za Ramazana. Beograd mora da ima daleko rafiniraniju politku od one koju ovog trenutka vodi”, smatra sociolog Božidar Jakšić.
Beograd je podgrijevao nadu da će RS biti jednog dana deo Srbije i zato je izbjegavao kontakte sa Sarajevom, kaže Aida Ćorović, nevladina aktivistkinja iz Novog Pazara, dijela Srbije u kome živi veliki dio Bošnjaka i gdje se pažljivo prate odnosi Beograda i Sarajeva.
“Beogradu je odgovaralo da pravi tijesne veze sa RS, da se stvara utisak i javno mnjenje da je RS dio Srbije ili da će jednog dana to postati. I ta vrsta atmosfere se stvarala i sa strane Banja Luke i sa strane Beograda, dok su se namjerno zaspostavljali odnosi sa Sarajevom”, rekla je Ćorović.
Da li to znači da Srbija i dalje negdje računa na parče BiH, što je bio jedan od ratnih ciljeva? Žarko Korać odgovara:
“U Srbiji postoji već dugi niz godina na vrlo tih način da se nešto sačuva od tzv. srpskog nacionalnog programa a čini mi se da jedna od posljednjih tačaka tog programa ideja da je BiH disfunkcionalna država i da Srbi u BiH imaju pravo da se izjasne gdje žele da žive. “
Nova stranica u saradnji?
Da li je forsiranje Banja Luke rezultat straha Beograda da ne bude ugrožen opstanak Republike Srpke ili suštinsko neprihvatanje cjelovite BiH? Božidar Jakšić, inače porijeklom iz BiH, smatra da stvari nisu tako jednostavne i da problem nije samo u Beogradu.
“Ja na to pitanje ne bih mogao dati decidiran odgovor, to je jedna konfuzna konstelacija. Mislim da je politika koja neće uvažavati državnost BiH loša politika, ali je isto tako loša politika da se ne pomogne Republici Srpskoj”, ocjenjuje Jakšić.
Na pitanje da li Beograd treba eksplicitnije da pokaže da je za cjelovitu BiH, Jakšić kaže:
“Svakako da jeste. Ali je isto tako eksplicitnije potrebno da i Sarajevo i Banja Luka odgovore na adekvatan način.”
Da li se može očekivati da predsjednik Srbije Boris Tadić poruči Srbima u BiH ono što je još davno bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić poručio bosanskim Hrvatima: rješenje vaših problema potražite u Sarajevu, ne u Zagrebu.
“Mislim da ćemo još dugo čekati na predsjednika Srbije koji će to isto poručiti Srbima u BiH, da svoje glavne i osnovne probleme, prije svega, treba da rješavaju unutar svoje države, u Sarajevu”, procjenjuje Korać.
Ipak, ova posjeta predsjednika Srbije, ako je i sračunata više na poene u Briselu kome je prioritet normalizacija odnosa u regionu, imaće pozitivan efekat na odnose, ne samo u regionu, već i u državi koja pokušava da se izvuče iz najdublje poslijeratne krize.
Beograd bi u tome mogao da odigra značajnu ulogu. Aida Ćorović vjeruje u to.
“BiH je u ovom trenutku u vrlo dramatičnom stanju, mislim da Beograd ni malo nije pomogao da se ta situacija sredi, naprotiv, podgrijevao je lažne nade Banja Luke. Nadam se da će ovom posjetom, ma koliko ona bila protokolarna, biti otvorena jedna nova stranica u saradnji Beograda i Sarajeva”, kazala je Ćorović.
RSE/Informer.ba
