BiH Udarno Vijesti

Đurđević: Zna se ko je naredio napad na Srebrenicu i Žepu

U nastavku suđenja Radovanu Karadžić pred Haškim tribunalom, svjedok optužbe Robert Đurđević tvrdi da mu je optuženi sredinom jula 1995. godine rekao da je Vojska Republike Srpske (VRS) napala i zauzela Srebrenicu po njegovom naređenju, prenosi BIRN.

Đurđević, srpski emigrant u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), precizirao je da mu je Karadžić to kazao tokom dvosatnog razgovora u njegovoj kancelariji na Palama 14. jula 1995. godine.

“Karadžić mi je rekao da je napad na Srebrenicu i Žepu sproveden po njegovoj Direktivi broj sedam i da je cilj bio da se ‘temperatura podigne do tačke ključanja’”, posvjedočio je Đurđević, dodajući da je to čuo i od Karadžićevih tadašnjih bliskih saradnika Nikole Koljevića i Momčila Krajišnika, koji su o tome “govorili jednim glasom”.

Dok su razgovarali, Karadžić je neprekidno pratio izvještaje o Srebrenici na televizijama CNN i Sky News, napomenuo je svjedok.

Prema optužnici Tužilaštva u Hagu, koja Karadžića tereti za genocid nad 7.000 srebreničkih Bošnjaka, VRS, čiji je on bio vrhovni komandant, u to vrijeme je sistematski strijeljala bošnjačke zarobljenike.

Karadžić je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje vojnika UNPROFOR-a za taoce, u periodu od 1992. do 1995. godine.

Tužilac Alan Tieger predočio je kao dokaz opis tog sastanka iz Đurđevićevog podrobnog dnevnika u kojem je citirao Karadžićeve riječi.

Direktivom broj sedam, koju je potpisao u martu 1995. godine, Karadžić je naložio VRS-u da život bošnjačkom stanovništvu Srebrenice i Žepe “učini nepodnošljivim kroz vojnu akciju i uskraćivanje humanitarne pomoći”.

Naredio je vojsci da pažljivo odmjerenim i promišljenim vojnim akcijama “stvori nepodnošljivu situaciju potpune nesigurnosti, bez ikakve nade za opstanak i život za stanovništvo u Srebrenici i Žepi”.

Đurđević je izjavio i da je tokom boravka na Palama 13. i 14. jula 1995. od Koljevićevog šefa kabineta čuo da je u Srebrenici “nema više civila, jer ih je Mladić već prebacio”.

Mladić, komandant VRS-a, čeka početak suđenja pred Haškim tribunalom za zločine počinjene u BiH.

U unakrsnom ispitivanju, optuženi, koji se brani sam, pitao je Đurđevića da li je u vrijeme njihovog razgovora stekao utisak da su Karadžić, Koljević i on vjerovali da će “domicilno muslimansko stanovništvo ostati u Srebrenici”.

Svjedok je odgovorio potvrdno, rekavši da je Koljević želio da ode u Srebrenicu i “uvjeri muslimane da će sa njima biti dobro postupano, sve dok 14. jula 1995. nije postalo jasno da to nije moguće, zato što je stanovništvo već bilo evakuisano iz enklave”.

“Jeste li tada čuli ikakve informacije da su zarobljenici ubijeni ili bi trebalo da budu ubijeni”, pitao je Karadžić, a Đurđević je odgovorio odrično.

Upitan da li je tada stekao utisak da je Karadžić “bio sklon tome da se ubijaju nevini”, svjedok je kazao da je Karadžića ranije čuo kako osuđuje zločine.

Koljević, visoki funkcioner iz Republike Srpske (RS), 1997. godine se ubio pucajući sebi u glavi, dok je Krajišnik osuđen 2009. u Haškom tribunal na 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih u BiH.

Na dodatno pitanje tužioca Tiegera da li je ikada čuo Karadžića kako osuđuje zločine nad hiljadama Srebreničana, Đurđević je odgovorio da nije.

Dokazni postupak protiv Karadžića, tužioci su, poslije Đurđevićevog svjedočenja, nastavili iskazom penzionisanog generala VRS-a Petra Škrbića, koji je u julu 1995. godine bio pomoćnik generala Mladića za poslove organizacije i mobilizacije.

Nastavak suđenja zakazan je za sutra.

 

Onasa/Informer.ba