Promet u ugostiteljskim objektima u RS porastao je za više od duplo u poređenju sa 2001. godinom, a potrošnja pojedinih alkoholnih pića u kafanama veća je i do četiri puta.
Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku RS, prema kojim je u kafićima, restoranima, motelima i sličnim objektima prije 11 godina potrošeno više od 48 miliona, a 2010. godine čak 104 miliona KM.
Od alkoholnih pića najviši rast potrošnje zabilježili su ljubitelji vina, koji su 2010. godine, konzumirajući “piće bogova”, napravili ceh “težak” 3,6 miliona maraka, a sedam godina ranije potrošili su tek 875.000 KM.
Ekonomisti tvrde da ugostitelji imaju dovoljno razloga da trljaju ruke, što, kažu stručnjaci, dokazuje i činjenica da većina njih gotovo svake godine renovira svoje objekte.
“Pazar je bio dosta veliki, pogotovo prethodnih dana, dok su trajali praznici. Dešavalo se da gosti uđu u kafić, te ustanove da nema mjesta, pa izađu. Otkud im pare, ne znam ni sam, ali, u kafani se zaista mnogo troši”, priča konobar u jednom kafe-baru koji se nalazi u centru Banjaluke.
Da vlasnici kafana nemaju razloga za brigu, potvrdio je i Dragovan Petrović, sekretar Udruženja potrošača RS, koji kaže da su, primjera radi, u Banjaluci smještene gotovo sve institucije, u kojim radnici imaju visoka primanja, pa samim tim mogu i da troše.
“Sa druge strane, u kafićima su uglavnom mladi, jer su takvi objekti postali mesto druženja. Nekada, prije 30 godina, mladi su išli na igranke, a sada komuniciraju u kafanama. Zapravo, mijenjaju se običaji, navike, odnosno, došao nam je zapadni sistem i brže nego što se to očekivalo. Ugostitelji imaju stalno pune objekte, te mogu da zarade“, objašnjava Petrović.
I psiholog Aleksandar Milić navodi da, uprkos krizi, građani previše vremena provode u ugostiteljskim objektima.
“Nažalost, ljudi i za vrijeme sopstvenog radnog vremena borave u kafanama, a da o onima koji nisu zaposleni i ne govorimo. Potrošnja u ugostiteljskim objektima je zaista velika. Oni koji nam ‘sa strane’ dođu u goste, kada pogledaju naše kafiće, pomisle da je u pitanju nekakva svečanost. Dobro je što se ljudi druže, ali se na ovaj način troši i novac i vrijeme, što je u nekim drugim krajevima nezamislivo”, pojašnjava Milić.
U Republičkom zavodu za statistiku RS potvrđeno je da sve više novca trošimo na alkoholna i bezalkoholna pića, kao i na tople napitke. Osim toga, paralelno raste broj građana koji se u restoranima i sličnim objektima hrane.
Posljednjih desetak godina, prema zvaničnoj statistici, potrošnja kafe, čaja i sličnih napitaka porasla je za četiri puta, a žestokih pića za duplo. Pivopije, takođe, ne štede, pa su, primjera radi, 2010. napravile gotovo 2,5 puta veći ceh nego 2003. godine, pišu Nezavisne novine.
Nezavisne/Informer.ba
