U Hrvatskoj je na početku godine zabilježen blagi pad potražnje za radnicima iz Bosne i Hercegovine koji se ipak, radije okreću Njemačkoj koja im nudi bolji financijski paket i radne uvijete.
Na početku ove godine nešto je manja potražnja za našim radnicima u Hrvatskoj, a i dalje su najviše traženi radnici u sektoru trgovine, građevine, ugostiteljstva i turizma, potvrdila je Feni Amila Jažić, brend i marketing menadžerica portala Mojposao.ba.
“Na portalu MojPosao.ba oglašavaju se svakodnevno poslodavci iz Hrvatske i trenutno se može pronaći preko šest stotina različitih oglasa za posao koji se odnose na lokaciju Hrvatske, međutim primjećujemo nešto manji pad u oglašavanju oglasa u ovom periodu godine nego što je to ranije bio slučaj”, naglašava Jažić.
Pritom ističe da su u svakodnevnoj komunikaciji s kolegama u Hrvatskoj te da imaju informacije da su poslodavci iz Hrvatske i dalje zainteresirani za radnike iz BiH.
Ali znaju, dodaje, da je naše tržište prilično iscrpljeno te da se moraju okrenuti i dodatnim izvorima uvoza radne snage iz drugih zemalja, konkretno iz Azije (Nepal, Bangladeš, Filipini..).
Dalje navodi da je pored Hrvatske, Njemačka jedna od zemalja koja pokazuje interes za radnicima iz Bosne i Hercegovine.
“Istovremeno, najveći broj poslotražioca koji se odlučuju za rad u inozemstvu bira upravo Njemačku. Opće je poznato da se radna snaga iz Bosne i Hercegovine pokazala kao kvalitetna i marljiva u Njemačkoj, stoga nije iznenađujuće što njemački poslodavci nastoje privući još radnika iz naše zemlje. Također, budući da poslotražioci iz BiH mogu dobiti bolje radne uvjete i financijski paket u Njemačkoj, to predstavlja još jedan od mogućih razloga zašto se hrvatski poslodavci sada ne oglašavaju u tolikoj mjeri jer znaju da ne mogu konkurirati toliko tim uvjetima”, rekla je Jažić.
Nadodaje da je u protekloj godini, pored Hrvatske i Njemačke, najveća potražnja za našim radnicima bila u Sloveniji, Srbiji, UAE, Austriji, Crnoj Gori, te Kuvajtu.
S druge strane, zbog manjka radne snage na našem tržištu rada, poslodavci su primorani potražiti i druge načine pronalaska radnika, pa u skladu s tim svjedočimo tome da se i domaći poslodavci iz određenih sektora okreću uvozu radne snage.
“Za sada se to najviše odnosi na sektore građevine i proizvodnje. Naša agencija za posredovanje u zapošljavanju ne pruža još uvijek ove usluge, već domaći poslodavci direktno stupaju u kontakt s inozemnim agencijama koje izvoze radnike iz svojih zemalja”, naglašava Jažić.
Kako kaže, prema informacijama s kojima raspolažu u razgovoru s poslodavcima, najčešće su potrebni profili građevinskih radnika, a zemlje iz kojih najčešće dolaze su: Turska, Bangladeš, Indija i Filipini.
Najtraženija zanimanja u BiH
Što se tiče zanimanja koja su lani bila najtraženija u BiH to su:
1. Agent u pozivnom centru (call agent)
2. Trgovac / Prodavač
3. Komercijalista/unapređivač prodaje
4. Vozač (sve kategorije)
5. Skladištar
6. Radnik u proizvodnji
7. Konobar/Šanker
8. Voditelj prodaje / Menadžer prodaje
9. Bravar/cjevar/zavarivač/tesar
10. Kuhar
Najveća promjena na listi najtraženijih zanimanja dogodila se na 6. mjestu, na kojem su radnici u proizvodnji, jer ranije ova pozicija uopće nije ulazila u prvih 10 zanimanja, naglašava Jažić.
Uz to, povećana je potražnja za vozačima svih kategorija (posebno C i E), te radnicima u logistici poput skladištara/magacionera.
Najmanje se traže radnici u poljoprivredi, a najviše radnika nedostaje u ugostiteljstvu
Najmanje su bili traženi radnici iz kategorije poslova: poljoprivreda – ribarstvo – šumarstvo, umjetnost i dizajn, veterina, nekretnine, ekologija i zabava.
Zanimanja koja najviše nedostaju na tržištu rada, odnosno smatraju se deficitarnim pripadaju različitim sektorima, od ugostiteljstva i turizma (konobari, kuhari i pomoćno osoblje), zatim razni profili zanatskih i građevinskih radnika (zavarivači, bravari, tesari, zidari, vodoinstalateri, električari i inžinjeri građevine..), biotehnologija i farmacija (medicinski predstavnici, diplomirani- farmaceuti i farmaceutski tehničari), radnici u proizvodnji, transport i logistika (vozači kamiona) do IT sektora (administratori baza podataka za IT, mrežni, sistem i DevOps inžinjeri), zaključila je Jažić.
