Epidemija zaraze opasnim hemoragičnim sojem bakterije E.coli dosad je odnijela najmanje 16 života, 15 u Njemačkoj i jedan u Švedskoj. Više od 1.200 ljudi je zaraženo, među ostalim u Danskoj, Velikoj Britaniji, Holandiji, Austriji, Francuskoj, Češkoj, Španiji i Švicarskoj, no čini se da su svi oboljeli boravili u Njemačkoj.
Dok se zaraza širi Europom, naučnici muku muče s pitanjem odakle je stigla, zašto se uglavnom prenosi krastavcima, te zašto najčešće obolijevaju i umiru žene.
Mnoge zemlje zabranile su uvoz krastavaca, ali i drugog povrća iz Španjije čiji poljoprivrednici zbog toga trpe teške gubitke.
No, čelnica njemačke zdravstvene organizacije u Hamburgu Cornelia Pruefer-Strocks ističe da je zaštita ljudskih života prioritet. Ipak, priznaje da izvor zaraze još uvijek nije jasno utvrđen, pa je moguće da Španija i nije pravi krivac.
“Od četiri krastavca (uvezena iz Španije) na kojima je otkrivena prisutnost patogena EHEC, dva krastavca nisu imala soj koji je odgovoran za epidemiju, a dva se još analiziraju”, rekla je njemačka doktorica.
Iako se infekcija uglavnom povezuje s krastavcima porijeklom iz Almerije i Malage u Španije, postoje sumnje da bi izvor zaraženog povrća mogle biti i Danska ili Holandija, a opasne bakterije mogle bi biti prisutne i na salati i paradajzu. Najveći broj zaraženih zabilježen je na sjeveru Njemačke u okolini Hamburga.
Zašto najviše obolijevaju i umiru žene?
U većini uobičajenih epidemija zaraze bakterijom E.coli najčešće žrtve su bila djeca mlađa od pet godina jer ona još nisu razvila imunitet, međutim, pokazalo se da su u njemačkom slučaju najranjivije odrasle žene. Prema stručnom izvještaju objavljenom 27. maja, od 276 pacijenata koji su razvili hemolitičko-uremički sindrom (HUS) koji može biti smrtonosan, 87 posto su odrasle osobe, a čak 68 posto žene. Od 13 osoba koje su umrle do 30. maja, čak 12 su bile žene.
Zašto je to tako, još niko ne zna pouzdano, a odgovor bi trebale dati analize DNA. Stručnjaci pak, nagađaju o dva moguća razloga.
Prema jednoj teoriji žrtve su najčešće ljubitelji zdrave hrane, a poznato je da su joj u većem postotku sklone žene. Iz istog razloga glavni bi prenosnici mogli biti krastavci jer su niskokalorični pa su česti sastavni dio brojnih dijeta.
Zanimljivo je da je sličan uzorak oboljelih zabilježen i u epidemiji istog soja E.coli u SAD-u 1994. godine. Najčešće žrtve i tada su bile žene prosječne dobi oko 36 godina.
Prema drugoj teoriji moguće je da su žene jednostavno osjetljivije na ovaj soj bakterije.
Hrvatski stručnjak, primarius Boško Desnica iz Bolnice za infektivne bolesti u Zagrebu, smatra da je logično da su žene najčešće žrtve novog soja E.coli.
“Žene su najčešći konzumenti zdrave hrane jer paze na kilograme i celulit, pa jedu velike količine sirovog povrća, odnosno salata. Žene su također sklonije vegetarijanskim, makrobiotičkim i veganskim dijetama”, rekao je dr. Desnica.
“Rijetko ćete vidjeti muškarce da šeću ulicom i nose plastična pakovanja nekakvih salatica, osim ako nisu metroseksualci. Oni radije jedu ćevape ili burgere. Osim toga tu je važna i priča o infekcijskoj dozi. Naime, muškarac čak i kada jede salate, pojede ih malo kao prilog uz kakvu kobasicu, dok je mnogim ženama povrće glavna hrana pa je unos bakterija veći. Što se pak tiče kozmetičkih maski na bazi krastavca, one teško mogu izazvati infekciju”, prenosi Tportal.
Informer.ba
