Kubanski revolucionar Fidel Castro planira se susresti s papom Benediktom XVI tokom njegove posjete otočnoj državi idući mjesec i vratiti se u sakramentalno zajedništvo s Katoličkom crkvom koja ga je izopćila 1962., objavili su nedavno talijanski mediji pomalo nevjerojatnu priču o obraćenju najpoznatijeg živućeg komunista.
Nagađanja o Castrovu obraćenju krenula su nakon što je je talijanska La Reppublica početkom mjeseca objavila tekst u kojem tvrdi kako se nekadašnji kubanski čelnik, koji je sve državne dužnosti zbog bolesti predao bratu Raulu 2008., u starosti okrenuo Bogu. Ta je tvrdnja potkrijepljena i prenesenom izjavom njegove kćerke Aline.
“Tokom ovog zadnjeg razdoblja Fidel se približio religiji. Na kraju svoga života ponovno je otkrio Isusa. Sve me to ne iznenađuje, tatu su ipak odgojili jezuiti”, rekla je Castrova izvanbračna kći Alina Fernandez koja je 1993. napustila Kubu zbog političkih neslaganja s ocem i danas živi u Miamiju.
Na izmaku snaga
Članak citira i jednog neimenovanog vatikanskog dužnosnika koji je među organizatorima skorašnjeg Papine posjete Kubi i koji kaže kako u Rimu znaju da je “Fidel na izmaku snaga”.
“Skoro je na kraju svojeg životnog puta. Znamo da je u ovom zadnjem razdoblju postao bliži religiji i Bogu”, rekao je klerik. Prema medijskim nagađanjima, Castro će iskoristiti Papino hodočašće na Kubu i susresti se s njim tokom boravka Benedikta XVI u rezidenciji njegova brata.
To je prenio i talijanski vatikanist Andrea Tornielli koji piše kako Raul Castro čini sve kako bi organizirao susret njegova brata i Svetoga Oca, iako vatikanski dužnosnik kojeg La Reppublica citira tvrdi kako još ništa nije službeno potvrđeno u vezi s tim susretom.
Pojedini mediji u Italiji idu čak i korak dalje od nagađanja o kurtoaznom susretu i tvrde kako će upravo tada Fidel Castro ispovjediti svoje grijehe, među njima i one zbog kojih je izopćen iz Crkve, pokajati se zbog njih i tako se vratiti Katoličkoj crkvi i njezinu općinstvu svetih.
Pojašnjenje okolnosti
Tornielli je u La Stampi nedavno napisao članak koji objašnjava okolnosti u kojima je Castro navodno ekskomuniciran. To se dogodilo 3. januara 1962. u vrijeme pontifikata Ivana XXIII, kada je tadašnji sekretar Kongregacije za katolički odgoj Dino Staffia, inače stručnjak za kanonsko pravo, izjavio kako se kubanski čelnik može smatrati automatski izopćenim (izopćenje latae sententiae) zbog činova koje je počinio.
Unaprijed izrečena kazna nije nastupila, kako se vjerovalo, zbog automatskog izopćenja za sve komuniste koje je 1949. proglasio tadašnji papa Pio XII., a 1959. potvrdio papa Ivan XXIII., nego zbog postupaka kubanskog režima prema katoličkim biskupima.
Bilo je to, naime, vrijeme kada su biskup Eduardo Roza Masvidal i još 135 svećenika bili protjerani s Kube i između komunističkog režima i Svete Stolice vladala je velika napetost.
Kako bilo, Castro nikada nije bio izopćen pojedinačnim dekretom iako je postojao pritisak na Ivana XXIII., da to učini. “Dobri Papa” smatrao je međutim da bi taj potez potpuno uništio mogućnost popravljanja odnosa.
Drugo hodočašće
Posjet Benedikta XVI Kubi bit će drugo hodočašće poglavara Katoličke crkve socijalističkoj Kubi. Prvo hodočašće dogodilo se 1998. kada je katolike u Kubi pohodio Ivan Pavao II. Odnos između kubanskih vlasti i Katoličke crkve prolazio je kroz razne krize, ali u posljednje vrijeme se popravlja.
Jutarnji list/Informer.ba
