Potpuno je razumljivo da svjetske vođe koji su zauzeti bavljenjem arapskim nemirima, posljedicama ubistva Osame bin Ladena, japanskom nuklearanom katastrofom i problemom duga u Evropi ne tretiraju crnu rupu kao što je Bosna i Hercegovina kao problem prvorazrednog značaja.
Čak i kada bi povratak nasilju bio kratkoročno nerealna opcija, i dalje su prisutni svi elementi za sukob u budućnosti.
Zanemarivanje BiH bi, međutim, bila velika greška.
Valentin Inzko, austrijski diplomata koji obavlja funkciju međunarodnog predstavnika za BiH, je u pravu kada kaže da se ova etnički podijeljena zemlja suočava sa najvećom krizom od Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine koji je okončao stravični građanski rat.
Čak i kada bi povratak nasilju bio kratkoročno nerealna opcija, i dalje su prisutni svi elementi za sukob u budućnosti.
Svijet ne može sebi dopustiti da pasivno posmatra stvari iz daljine.
Trenutni problem je plan bosanskih Srba da sljedećeg mjeseca održe referendum o tome da li bi njihova polovina zemlje trebalo da prizna nadležnost državnog pravosuđa.
Ako se referendum održi, sasvim se sigurno može zaključiti da bi glasači — pripremljeni od strane njihovih vođa da odbiju bilo kakvu ideju o koegzisetnciji sa njihovim sudržavljanima Bošnjacima i Hrvatima — glasali protiv.
Prema Ustavu, takav rezultat ne bi bio obavezujući. Ali ako bi vođe bosanskih Srba nakon toga usvojili zakon kojim se poništava nadležnost državnog pravosuđa na njihovoj teritoriji, to bi značilo prelazak crvene linije na sličan način kao što je to uradila Južna Karolina otcjepljujući se od Sjedinjenih država 1861. godine.
Bosanski Srbi, koji su majstori provociranja, neće odmah otići tako daleko. Njihove strategija ja da pomalo kljucaju Dejtonski sporazum, koji je stvorio jedinstvenu ali visoko decentralizovanu državu, sve do momenta kada će strane sile izgubiti interes i strpljenje i dopustiti bosanskim Srbima da odu na svoju stranu.
Baš ovo je zamka u koju svijet ne smije upasti, jer bi u suprotnom došlo do obnavljanja etničkih sukoba.
Umjesto toga, SAD, Evropska unija, Rusija i susjedi BiH bi trebalo da potvrde svoju privrženost Dejtonskom sporazumu i teritorijalnom integritetu BiH.
Bosanskim Srbima mora biti jasno rečeno da bi svaki pokušaj secesije rezultirao njihovom Međunarodna reakcija neće biti ishitrena
Bošnjake i Hrvate također treba podsjetiti o njihovoj dužnosti da zajedno konstruktivno rade u njihovom dijelu BiH.
EU mora preuzeti vodeću ulogu po ovom pitanju. Evropski odgovor na ratove u bivšoj Jugoslaviji u devedesetim je bio istinski jadan.
Zbog toga je još veći imperativ da EU pokaže da se može baviti problemima u svom stražnjem dvorištu, piše RSE.
Informer.ba
