Ambasador Republike Albanije u Bosni i Hercegovini Flamur Gashi ocijenio je u intervjuu za Agenciju FENA da su politički odnosi između BiH i Albanije odlični, ali da postoji još mnogo mogućnosti za unapređenje ekonomskih, turističkih i kulturnih odnosa da bi saradnja dviju zemalja bila na još boljem nivou.
Naglasio je da je Albanija zemlja čija vrata su širom otvorena za bh. investitore te da je moguće putem interneta aplicirati na međunarodne tendere.
Kako ocjenjujete bilateralne odnose između Albanije i BiH?
“Bilateralni odnosi dviju zemalja su odlični i to na najvećem nivou. Ne postoji nijedno otvoreno pitanje između tih dviju zemalja. Međutim, cilj je da ekonomska, turistička i kulturna razmjena buda na istom nivou kao politička. Albanija je jedna od prvih država koje su priznale nezavisnost BiH. Prvu nogometnu utakmicu BiH, kao nova država, igrala je u Albaniji.
Naše dvije zemlje imaju neraskidive historijske veze. Oko sedam do 10 hiljada Bošnjaka živi u Albaniji. Grupa Bošnjaka je 1875., kada su padala carstva, sjela u brod i krenula za Tursku. Međutim, brod se razbio o albanske stijene, a Bošnjaci su se iskrcali na jednom brežuljku između Drača i Tirane. Izašli su albanski begovi i tim ljudima dali zemlju da bi se mogli na tom prostoru nastaniti. Iz te zajednice Bošnjaka imenovan je i počasni bh. konzul za Albaniju Fikret Klarić”.
Ulazak Albanije u NATO doprinio je ubrzanom razvoju te zemlje. Kako Albanija može pomoći Bosni i Hercegovini da dostigne takav uspjeh, prije svega da postane članica NATO-a?
“Albanski političari su otvoreni da pomažu BiH u svim stvarima u kojima Albanija ima iskustva, pa tako i o bržem ulasku BiH u NATO. Albanija je mnogo toga morala uraditi da bi dobila članstvo u NATO-u pa stoga imamo spremne neke stvari, a zbog toga su bh. zvaničnici slobodni za saradnju s našim institucijama koje su se bavile tim procesom.
Za mene je veoma važno da BiH što prije postane jedna od članica NATO-a, kao i ostale zemlje regiona jer to znači sigurnost i stabilnost. Najbolji primjer za to je ubrzan razvoj Albanije u posljednje četiri godine, koliko je članica NATO-a. Ostvarili smo veliki napredak u izgradnji puteva i infrastrukture, jer banke i privrednici iz cijelog svijeta imaju sigurnost za ulaganje u Albaniju“.
Kako vidite unapređenje ekonomske i privredne saradnje dviju zemalja?
“Moguće je napraviti razmjenu proizvoda koje BiH ima, a Albanija nema i obratno. Turizam je jedna od glavnih tema o kojima bismo trebali razgovarati. Mi nemamo konkurenciju između dvije zemlje, jer Albanija ima razvijen ljetni turizam, iako je tek na početku, dok BiH ima već razvijenu zimsku turističku ponudu. Albanija ima više od 400 linearnih kilometara obale od čega je samo deset posto iskorišteno. Potrebno je izgraditi turističke sadržaje, a i u tome investitori iz BiH mogu da učestvuju.
S druge strane možete nam pomoći za razvoj tog zimskog turizma. Zbog svega toga turizam je najbolja varijanta za ekonomsku razmjenu dviju zemalja. Albanija je prošle godine imala oko 3,5 miliona turista. Broj turista je bio poravnat s brojem stanovnika samo za tri ljetna mjeseca. Svake godine se ta brojka povećava. Albanija posjeduje kapacitete da primi do šest miliona turista. Smještajni kapaciteti su uglavnom u privatnom sektoru.
Na obali su svi hoteli u privatnom vlasništvu, a stari su deset do 12 godina i svi su 300 do 400 metara od obale. Turisti na koje Albanija računa su iz Makedonije, Srbije, Crne Gore, Kosova i Bosne i Hercegovine, ali ima mnogo i turista iz Njemačke i Italije. Veliki broj njih kupio je stanove u primorju Albanije, a procedura je vrlo pojednostavljena. Slično je i kada je registracija firmi u pitanju”.
Kako privući bh. građevinske firme da učestvuju na tenderima za dobijanje izgradnje puteva i infrastrukture uopće?
“Svi tenderi koji se objavljuju u Albaniji nalaze se na web adresi i učestvovanje na tenderima odvija se putem interneta, čime je smanjena mogućnost davanja i primanja mita. Grčka firma dobila je najveći tender prije nekoliko dana za izgradnju autoceste dužine 35 km od Tirane prema Albasanu, a taj tender je vrijedio oko 440 miliona dolara.
Mnogo stranih firmi učestvuju u poslovima oko hidrocentrala. Dali smo pod koncesiju 240 malih, srednjih i velikih hidrocentrala, a u procesu je davanje još 220 takvih hidrocentrala, a to bi moglo bilo vrlo interesantno za firme iz BiH. Radimo dosta na razvoju energetike. Napravili smo dalekovod prema Kosovu, u planu je pravljenje dalekovoda prema Makedoniji, kao i remont dalekovoda prema Grčkoj, a bit će izgrađen dalekovod ispod mora prema Italiji.
BiH ima mnogo iskustva u izgradnji dalekovoda zbog čega bi lako mogle da učestvuju bh. firme u ovim procesima. Kao ambasador mogu da obavještavam firme kada su tenderi i da ih povezujem s odgovorim ljudima tamo, ali na tenderu će proći najbolji ponuđači”.
BiH s Albanijom ima suficit od oko 600 posto. U Albaniju smo izvezli više od 44 miliona KM robe, a iz Albanije uvezli nešto više od četiri miliona KM. Zašto mislite da je to tako?
“Najveći problem su bili putevi, ali i neznanje. S druge stane niti je Albanija imala ambasadu u BiH (tek je uspostavljena u junu 2010. godine), a BiH još nema ambasadu u Albaniji. Postoji potpisan sporazum između privrednih komora BiH i Albanije, ali ništa se poslije potpisivanja tog sporazuma nije radilo. U fazi su pripreme za konferenciju privrednika Albanije i BiH koja bi trebala biti održana u jesen 2011.
Jedna konferencija će biti u Sarajevu, a jedna u Albaniji. Uskoro ide grupa turističkih radnika i novinara iz BiH u Albaniju, a ujesen je planirana posjeta albanskih novinara i turističkih djelatnika Bosni i Hercegovini. Sve to radi boljeg međusobnog upoznavanja i smanjenja predrasuda i neznanja jednih prema drugima”.
Prema Vašem mišljenju na koji bi način BiH mogla ubrzano da se razvija kao što je to slučaj s Albanijom u posljednjih nekoliko godina?
“Napredak u BiH se vidi iako ide sporo i trebalo bi ga ubrzati. Albanija je imala poteškoće nakon devedesetih godina. Bila je 50 godina izolirana, zatim je nastupila tranzicija koja je trajala gotovo deset godina i tek posljednjih deset godina krenuli smo ka putu razvitka.
Mnogo smo radili na članstvu u NATO-u, a sada sve radimo da zaslužimo ravnopravno članstvo u Evropskoj uniji. Međutim, mi jednako toliko želimo da vidimo sve zemlje regiona u EU, jer nema razvijene države ako susjedi nisu razvijeni. Čemu služe putevi u Albaniji ako takvih puteva nema Crna Gora, BiH ili Srbija. Ovo je mali region i kao takav treba da se razvijamo”.
Kako unaprijediti regionalnu saradnju koji ste spomenuli?
“Albanija želi što je moguće bolju regionalnu saradnju. Prvi put koji smo izgradili bio je do Kosova. Gradimo puteve da bismo približili zemlje regiona albanskom primorju. Međutim, problem u još većem razvoju dobre regionalne saradnje su i zategnuti odnosi između BiH i Kosova. BiH nije priznala Kosovo kao samostalnu državu i mi znamo zbog čega je to tako.
Zbog toga bih još jednom pozvao bh. političare da priznaju ličnu dokumentaciju Kosovara (pasoše, lične karte, saobraćajne i vozačke dozvole, diplome). Veze ovih država stoljećima su uspostavljane. Mnogi Kosovari imaju porodicu u BiH, 387 studenata postdiplomskog studija ne mogu dolaziti u BiH od prošle godine, mnogi su bili na liječenju kod ljekara u BiH a sada ne mogu nastaviti liječenje.
To je humanitarni problem. Imamo i druge države kao što su Grčka, Egipat, Rumunija, Slovačka, Španija, Kipar itd. koje nisu priznale Kosovo ali su priznale dokumentaciju. BiH nije priznala Tajvan, ali priznaje njihovu putnu i svaku drugu dokumentaciju. Nemam ništa protiv, ali koliko ljudi iz Tajvana dolazi u BiH? Koliko bi BiH imala prometa i novčane dobiti ako bi ljudi s Kosova nesmetano mogli dolaziti u BiH.
Svi mi, zemlje regiona, radimo na putu za ulazak u EU i NATO, a pri tome stavljamo barijere ljudima s kojima smo stoljećima živjeli. Vjerujem u dobru volju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i svih političkih predstavnika da će razumjeti ovaj problem te da će ga s dolaskom nove državne vlasti uskoro riješiti radi poboljšanja regionalnog povezivanja”, kazao je na kraju intervjua za Agenciju FENA albanski ambasador u BiH Flamur Gashi.
Fena/Informer.ba
