Iz oblasti zaštite nacionalnih spomenika putem javnog poziva Federalnog ministarstva prostornog uređenja Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Stupu dodijeljena su financijska sredstva u iznosu od 70.000 KM.
Tim povodom federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić i župnik Miroslav Ćavar potpisali su jučer ugovor kojim će se sufinancirati obnova i uređenje crkve i svetišta, a koja je 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i od posebnog je značaja za sve katolike sa ovog područja.
– Osobito mi je zadovoljstvo biti danas ovdje i potpisati ugovor o sufinanciranju radova na obnovi i uređenju Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije na Stupu koja je još 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i od posebnog je značaja za sve katolike sa ovog područja – naglasio je ministar Martić prilikom posjete toj župi, te poželio što skorije privođenje kraju svih planiranih radova.
Župnik Ćavar je zahvalio ministru na podršci, te kazao da će sanacija Crkve i uređenje svetišta doprinijeti opstanku katolika u Sarajevu i okolici, jer će im osigurati prostor za susrete i duhovnu obnovu.
Gvardijan Franjevačkog samostana i Crkve sv. Ante na Bistriku fra Stipan Radić koji je potpisao ugovor za unutarnje uređenje te sarajevske crkve koja također ima status nacionalnog spomenika BiH, zahvalio je resornom ministarstvu na podršci.
– Svjesni smo da je puno potrebitih u ovim teškim vremenima, stoga smo sretni što ste u potpunosti ispunili našu molbu za financijskom podrškom i na tome smo vam beskrajno zahvalni – poručio je gvardijan Radić čijoj je župi dodijeljeno 43.000 KM.
Franjevački samostan i Crkva sv. Ante na Bistriku su jedno od važnijih duhovnih i kulturnih središta grada Sarajeva. Župa se prvi put spominje početkom 16. stoljeća, a nekadašnju trošnu crkvu 1913. godine zamijenila je današnja crkva izgrađena u neogotičkom stilu po projektu Josipa Vrancaša.
Što se tiče župe na Stupu, ista je osnovana 1890. dekretom prvog vrhbosanskog nadbiskupa dr. Josipa Stadlera, no njezini marijanski korijeni sežu u daleku prošlost, točnije u 14 stoljeće. Crkva je izgorjela za vrijeme rata 1992. godine, a obnovljena pet godina kasnije.
Prilikom obnove ukrašena je drvenim mozaicima (intarzijama) te je kao takva bila prva u svijetu, saopćeno je iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
Fena/Informer.ba
